Europske industrije strahuju da će EU porez na ugljik biti preblag za visoko-emisionu robu

Europske kompanije iz sektora s visokom potrošnjom energije upozoravaju da bi europski porez na ugljik mogao biti isuviše blag prema uvoznim proizvodima s velikim ekološkim otiskom, posebno onima koji dolaze iz Kine, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, čime bi se dovela u pitanje svrha ove mjere.

Kako piše Politico, od početka naredne godine Europska komisija će početi naplaćivati posebnu naknadu na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija i đubriva iz zemalja čiji standardi emisija zaostaju za pravilima koja važe u EU.

Ovaj mehanizam, poznat kao Mehanizam za prilagodbu ugljika na granici (CBAM), zamišljen je da osigura ravnopravan tretman između uvoza s većim emisijama i proizvoda iz EU, koji trenutno podliježu približno 80 eura poreza po toni emitiranog CO₂. Jedan od ključnih izazova jeste određivanje stvarnog ugljičnog otiska uvezenih proizvoda, posebno u situacijama kada proizvođači ne dostavljaju precizne informacije o emisijama.

Posebnu pažnju izazvala su dva dokumenta koja su još u fazi dorade: prvi sadrži prijedloge referentnih vrijednosti za procjenu emisija u okviru CBAM-a, dok drugi donosi početne procjene emisija CO₂ u proizvodnim procesima u državama izvan EU.

Prošle sedmice nacionalni stručnjaci država članica razgovarali su o ovim prijedlozima na zatvorenom sastanku i zatražili od Komisije da tekstove doradi prije finalnog odobravanja, koje se očekuje uskoro.

Predstavnici više industrijskih sektora naveli su da su ponuđene procjene emisija preniske za pojedine zemlje, što bi moglo umanjiti djelotvornost mehanizma. Naveli su i primjere čeličnih proizvoda iz Kine, Brazila i SAD-a, čije su predložene vrijednosti emisija niže od onih koje se odnose na proizvode iz Europske unije.

Ola Hansén, direktor za odnose s javnošću u kompaniji Stegra, koja proizvodi zeleni čelik, naveo je da ga je iznenadilo što nacrti podrazumijevanih vrijednosti sugeriraju da su neke emisije CO₂ u EU više nego u Kini, što mu se učinilo neuobičajenim.

"Naša preporuka bi bila da se vrijednosti prilagode, ali da se okvir CBAM-a ipak usvoji i zatim poboljšava tokom vremena", rekao je.

Antoine Hoxha, generalni direktor industrijskog udruženja Fertilizers Europe, također je rekao da su predložene podrazumijevane vrijednosti prilično niske za određene elemente, poput uree, koja se koristi za proizvodnju đubriva.

"Rezultat nije baš ono što smo očekivali"; rekao je, dodajući da ima prostora za poboljšanje.

Dodao je i da Komisija nastoji obaviti kvalitetan posao, ali da je opterećena velikim obimom posla.

Dok bi preslab mehanizam predstavljao problem za energetski intenzivne industrije unutar EU, mogao bi pogodovati sektorima koji se oslanjaju na povoljniji uvoz CBAM proizvoda, uključujući europske poljoprivrednike i trgovinske partnere koji su ranije kritikovali ovu mjeru kao prepreku slobodnoj trgovini.

Tačni podaci o emisijama smatraju se ključnim za efikasno funkcioniranje mehanizma i poticanje industrija da smanjuju vlastite emisije, čime bi im se umanjile buduće CBAM obaveze.

"Nedosljednosti u podrazumijevanim vrijednostima i referentnim tačkama razvodnile bi poticaj za čišće proizvodne procese i omogućile uvoz proizvoda s visokim emisijama na tržište EU uz nedovoljne troškove ugljika", rekao je jedan predstavnik CBAM industrije.

Europska komisija nalazi se pod pritiskom da ubrzanim postupkom usvoji ove akte, jer su oni ključni za finalizaciju tehničkih elemenata primjene CBAM-a, koji stupa na snagu 1. januara. Uvoznici u EU posebno su zabrinuti jer bi jednom usvojene vrijednosti emisija ostale na snazi naredne dvije godine, prema aktuelnim nacrtima. Regulativa predviđa da se podrazumijevane vrijednosti periodično revidiraju.