Europljani za bolju zaštitu biodiverziteta

Devet od deset Europljana svjesno je da gubici u biodiverzitetu, odnosno smanjenje i potencijalno nestajanje životinjskih i biljnih vrsta, prirodnih staništa i ekosistema u Europi , predstavljaju ozbiljan problem.

Novo istraživanje pokazalo je da se 38 posto ispitanika trudi zaštititi biodiverzitet, uglavnom tako što kupuju proizvode koji manje zagađuju okoliš. Nešto više od polovice građana Europske unije smatra da nisu dovoljno informirani o gubicima u biodiverzitetu a među onima koji su dobro obaviješteni prednjače visokoobrazovani.

Diljem EU 96 posto građana smatra da zagađenje zraka i vode predstavlja prijetnju biodiverzitetu, barem u određenoj mjeri, kao krivce za gubitke u raznolikosti živog svijeta isti postotak vidi i katastrofe koje je prouzročio čovjek, 94% ih vidi i u intenzivnoj poljoprivredi, krčenju šuma i pretjeranom ribolovu, 91% u klimatskim promjenama, a isti postotak u pretvaranju prirodnih područja u upotrebna. Istovremeno 78 posto građana EU smatra da invazivne vrste biljaka i životinja predstavljaju opasnost za biodiverzitet, pokazalo je najnovije specijalno istraživanje Europske komisije Eurobarometar.

 "Dobro je znati da javno mnijenje sve više uviđa značaj bioraznolikosti. Nadam se da će politički lideri svoje bojazni pretvoriti u opipljivu akciju kako bi se realiziralo ono što smo se dogovorili u okviru Strategije za biodiverzitet EU", komentirao je rezultate istraživanja europski komesar  za prirodnu sredinu Janez Potočnik.

 Među 1.000 europskih vrsta sisavaca, ptica, gmazova i vodozemaca 155 je klasificirano kao ugroženo u manjoj ili većoj mjeri a stručnjaci za zaštitu okoliša upozoravaju da bi 16 ugroženih životinjskih vrsta uskoro moglo biti istrijebljeno.

 Životinjama najveće opasnosti prijete od gubitka staništa, degradacije staništa zbog intenzivne poljoprivrede i korištenja otrova.

Komisijino istraživanje pokazalo je i da se 38 posto ispitanika, kako tvrde, trudi zaštititi bioraznolikost, što je za četiti postotna poena više nego 2007. godine. Tako 78 posto anketiranih kupuje proizvode koji su manje štetni za okoliš , poput organskih ili lokalnih proizvoda , kako bi pomogli u borbi protiv gubitaka u biološkoj raznolikosti.

Takozvane ekološke proizvode najvjerojatnije će kupiti građani Austrije ( 88 posto ) i Luksemburga ( 86% ) a najmanje vjerojatno Španije( 65 posto ) , Češke ( 68% ) i Mađarske ( 70 posto ).

Europljani štite biodiverzitet iz više razloga ali se 93 posto slaže da je važno da se zaustave gubici u biodiverzitetu jer su blagostanje i kvalitetu života bazirani na prirodi i biodiverzitetu.

Da je zaštita neophodna jer je biodiverzitet nužan za proizvodnju hrane , goriva i lijekova smatra 87 posto građana EU dok je 75% uvjereno da je zaštita važna i zbog toga što će Europa biti ekonomski siromašnija uslijed gubitaka u biološkoj raznolikosti.

Istovremeno tri četvrtine Europljana smatra da se gubici u biodiverzitetu moraju spriječiti jer je to moralna obveza dok se 65 posto ispitanika slaže da EU mora povećati regije sa zaštićenom prirodom.

Napori EU da se zaštiti bioraznolikost uglavnom su usredotočeni na Naturu 2000, mrežu zaštićenih područja koja pokrivaju gotovo 18% europskog kopna.

Novi Eurobarometar ukazao je na trend rasta upozoravanja mreže Natura 2000, ali iz malog broja izvora , s obzirom da tri četvrtine ispitanika nije ni čulo za tu mrežu.

Izvještaj je pokazao i da je postotak građana koji shvaćaju pojam bioraznolikosti u 18 članica EU porastao od istraživanja iz 2010. godine .

Na razini EU, nešto manje od polovine ispitanika ( 44% ) čulo je za biodiverzitet i zna što znači,30% je čulo ali ne zna što znači a 26 posto nikada nije čulo za bioraznolikost. Najviše građana koji su čuli za biodiverzitet i znaju što znači je u Austriji i Njemačkoj (80 posto), a slijedi Bugarska (53 posto).

 Europljani su podijeljeni kada je riječ o tome koliko su informirani o gubicima u biodiverzitetu - 45 posto smatra da su informirani a nešto više 54 posto, da nisu. Ipak, u 24 članice EU registriran je rast udjela građana koji se osjećaju obaviještenim o gubicima u biodiverzitetu, pri čemu najveći u Velikoj Britaniji, Austriji i Finskoj .

Kako je pokazalo istraživanje, postoji čvrsta veza između razine obrazovanja i informiranosti ispitanika o gubicima u biodiverzitetu. Dobro obaviještene se smatra 53% onih s visokim obrazovanjem,40 posto građana sa srednjim i 33 posto s nižim obrazovanjem.

Istovremeno se sedam od deset ispitanika slaže da EU treba bolje informirati građane o značaju biološke raznolikosti.

Istraživanje javnog mnijenja obavljeno je između 26. i 28. juna u 27 članica Europske unije i Hrvatskoj (koja je u Uniju ušla 1. jula) a obuhvatilo je više od 25.500 ispitanika.