Europska komisija traži veću privatnu potrošnju

Europska komisija objavila je Godišnji pregled rasta i u njemu navela na što bi se trebalo fokusirati u ekonomskim, proračunskim i strateškim pitanjima u narednih godinu dana.

Zajednički cilj su rast i nova radna mjesta. Četvrti po redu godišnji pregled traži povećanje privatne potrošnje, ohrabrivanje rizičnog kapitala i smanjenje poreznih opterećenja rada. Trebalo bi kompletirati i bankovnu uniju.

Godišnji pregled rasta je uvod u Europski semestar, a namjera mu je da pruži nacionalnim vladama informacije u kojem smjeru bi trebali kreirati svoje nacionalne ekonomske politike i svoj proračun. Glavna misao je oporavak, ali Eurostatovi podaci, objavljeni istog dana, pokazuju vrlo skroman rast. (Prema Eurostatu, u drugom kvartalu malo su se usporile i eurozona i EU-28, odnosno, eurozona je u trećem kvartalu nasrasla samo 0.1 posto u odnosu na prošlo tromjesečje, a EU-28 samo 0,2 posto.) Upravo je konsolidacija oporavka, prema Europskoj komisiji, glavna poruka ovogodišnjeg dokumenta o pregledu rasta.

Ranije navedeni prioriteti bili su: nastavak diferencirane fiskalne konsolidacije koja ima za cilj rast; povećanje dostupnosti kredita; rast i konkurencija; rješavanje nezaposlenosti i posljedica krize; modernizacija javne administracije. Članice su napredovale u svim elementima, ali nejednako. Prosječni proračunski manjak prepolovljen je u odnosu na 2009. godinu, kad je iznosio 7 posto BDP-a. Ali, razine javnog duga još su visoke i povećat će se na 90 posto naredne godine i tek onda padati.

Mnogi su modernizirali javnu upravu i poboljšali kvalitetu javne potrošnje. „Poreze treba prebaciti iz rada na potrošnju, vlasništvo nad nekretninama i zagađenje okoliša“. Što se tiče jačanja kreditiranja, bankovna unija trebala bi pomoći u budućnosti. Ali, kratkoročno, trebalo bi smanjiti visoki privatni dug (na pr. uvođenjem ili unapređenjem procedure osobnog bankrota) te pripremiti banke na stres testove i na potrebu držanja određene minimalne razine kapitala.

U točki “rast i konkurentnost” EK konstatira značajne pomake prema rastu koji se generira iz izvoza. Ali, napredak je slab u otvaranju tržišta usluga i proizvoda prema konkurenciji, pogotovo u energiji i reguliranim profesijama. Nezaposlenost je veći problem na jugu nego na sjeveru Europe. Moderniziranje tržišta rada trebalo bi, s vremenom, povući i veći broj radne snage. Sad se, pak naglašava potreba školovanja nezaposlenih i modernizacije obrazovnih sustava, bolje službe za zapošljavanje i fokusa na mlade nezaposlene. U javnoj upravi cilj je smanjenje birokracije i digitalizacija javnih službi.