Mjere štednje ugrozile ljudska prava

Mjere štednje kojima su evropske vlade odgovorile na ekonomsku krizu donijele su smanjenje javnih rashoda, regresivna povećanja poreza, slabiju zaštitu radnika i penzijske reforme naglašavajući i tako teške posljedice rekordne nezaposlenosti. Te mjere ugrozile su niz ljudskih prava, od prava na pristojan posao, adekvatan životni standard i socijalnu zaštitu, do prava na pristup pravdi, slobodu izražavanja itd, upozorio je komesar za ljudska prava Savjeta Evrope. Najteže pogođene su osetljive i marginalizovane grupe ljudi a efekti produbljenog siromaštva, kako se očekuje, osjećaće se na dugi rok.

"Brojne evropske vlade su zavodeći mjere štednje zbog krize zaboravile na obaveze u domenu ljudskih prava, posebno na socijalna i ekonomska prava najosetljivijih grupa (društva), potrebu da im se obezbjede pristup pravdi i jednak tretman. Nažalost, i međunarodni kreditori su propustili da u svoje programe pomoći uvedu pitanje ljudskih prava", istakao je komesar za ljudska prava Nils Muižnieks.

U izveštaju "Zaštita ljudskih prava u vrijeme ekonomske krize" komesar je upozorio da su mjere štednje evropskih vlada negativno djelovale na ljudska prava na više načina.

Komesar za ljudska prava ukazao je na nedovoljnu transparentnost odluka nacionalnih vlada i kod odobravanja međunarodnih paketa pomoći dodajući da su u nekim slučajevima uslovljavanja spriječila vlade članica Evropske unije da investiraju u osnovnu socijalnu zaštitu, zdravstvo i obrazovne programe.

On je ukazao i na ozbiljne posljedice mjera za borbu sa krizom na osjetljive grupe, posebno djecu i mlade.Nezaposlenost mladih u EU je na rekordnom nivou i milioni mladih ljudi bez posla suočeni su sa neizvjesnom budućnošću.

Istovremeno su kresanja porodičnih i beneficija na djecu pogodila milione porodica. Muižnieks je upozorio da raste broj djece koja napuštaju školovanje i traže posao da bi pomogla porodici rizikujući tako da cio život trpe posljedice slabog obrazovanja. Takođe se tako ponovo javlja problem dječjeg rada i eksploatacije. Komesar je istakao da je hitno potrebno ojačati evropski socijalni model zasnovan na ljudskom dostojanstvu, međugeneracijskoj solidarnosti i pristupu pravdi za sve."Vladama prioritet treba da budu smanjenje nezaposlenosti mladih i drugotrajne nezaposlenosti i jačanje socijalne i zdravstvene zaštite za vrijeme krize. Pristup pravdi kroz sudstvo i sistem pravne pomoći mora da bude garantovan svima i tokom ekonomskih potresa", kazao je komesar dodajući da su potrebne mjere u korist ugroženih grupa, uključujući osobe sa invaliditetom, Rome i žene.

Muižnieks je rekao i da ombudsman, institucije za zaštitu ljudskih prava i tijela za unaprijeđenje ravnopravnosti imaju ključnu ulogu u identifikovanju kršenja ljudskih prava zbog krize i zaštiti tih prava. Potreba za uslugama tih tijela raste a mnoga od njih su se zbog krize i štednje suočila sa smanjenjem budžeta i broja zaposlenih, zatvaranjem regionalnih kancelarija ili utapanjem u druge organizacije koje nisu usko fokusirane na zaštitu ljudskih prava.

"Vlade treba da ojačaju efikasnost tih struktura i sa njima se savetuju kako bi smanjile posljedice mjera štednje na ljudska prava i jednakost", istakao je komesar.