EU korak bliže dogovoru o bankovnoj uniji

Ministri financija EU-a približili su ovaj tjedan stajališta o jedinstvenom okviru za sanaciju i likvidaciju banaka kako bi porezni obveznici snosili što manji teret, a konačni dogovor trebao bi biti postignut idući tjedan.  "Postignut je osjetan napredak", rekao je nakon maratonskog sastanka u noći na srijedu povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier.

(Wolfgang Schaeuble)

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao je da je tržištima upućen jasan signal da je europski bankovni sektor stabilan. "Europa je malo kompliciranija od Sjedinjenih Država... ali pronašli smo rješenje", kazao je, dodajući da će dogovor biti finaliziran idući tjedan. "Ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori."

Ministri će se ponovno sastati 18. prosinca, dan uoči summita čelnika EU-a.  Jedinstveni okvir za sanaciju ili likvidaciju banaka drugi je stup bankovne unije, najambicioznijeg projekta EU-a od izbijanja dužničke krize koji bi trebao osigurati financijsku stabilnost i troškove propasti banaka svesti na najmanju moguću mjeru.

Bankovna unija trebala bi prekinuti začarani krug između banaka i nacionalnih vlada koje su njihove gubitke sanirale javnim novcem, što je dovelo do velikog povećanja javnih dugova i prisilne štednje koja se sada lomi na leđima poreznih obveznika.

No, to znači najveći prijenos suvereniteta na EU od uvođenja zajedničke valute i podjelu odgovornosti za troškove.

Bankovnu uniju činit će jedinstveni nadzor banaka, jedinstveni sustav rješavanja bankovnih kriza i zajednički sustav za osiguranje štednih depozita. Jedinstveni nadzor banaka pod okriljem Europske središnje banke (ECB) postat će operativan u studenome 2014., a od 1. siječnja 2015. zaživjeti bi trebao i jedinstveni sustav za sanaciju i likvidaciju propalih banaka.

Glavna sporna pitanja su koja će europska institucija imati konačnu riječ u odluci o tome koju banku treba likvidirati i tko će snositi troškove. Pregovori su bili u zastoju mjesecima, ponajviše zbog protivljenja Njemačke, koja ne želi snositi odgovornost za bankarske pogreške u drugim državama članicama.

Kompromisno rješenje koje se nazire uvažit će u velikoj mjeri stajališta Njemačke u vezi zajedničkog europskog fonda za sanaciju banaka.

Europska komisija predložila je da bude glavno tijelo za likvidaciju banaka, dok je Njemačka tražila da konačne odluke o tome donosi Vijeće EU-a odnosno ministri financija. Rješenje će biti negdje na pola puta i Komisija će imati određenu ulogu u tom procesu.

Po kompromisnom prijedlogu, države članice morat će osnovati nacionalne fondove za sanaciju banaka, koje će financirati sam bankovni sektor, a koji će postupno, kroz deset godina, biti objedinjeni u zajednički europski fond za sanaciju banaka, koji bi na kraju trebao raspolagati s otprilike 55 milijardi eura.  Zbog inzistiranja njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea, to će se pitanje vjerojatno regulirati novim međuvladinim sporazumom, poput fiskalnog pakta o strožim proračunskim pravilima.

Njemačka se, naime, boji da će se njezin nacionalni fond za sanaciju banaka, najveći i najbogatiji u eurozoni, koristiti za financiranje sanacije banaka u drugim državama članicama koje ne budu imale dovoljno novca za to.  "U pogledu fonda, glavno je to da će se podjela odgovornosti uvoditi postupno", rekao je nakon sastanka talijanski ministar financija Fabrizio Saccomanni. "To je bio kompromis, morali smo uzeti u obzir zabrinutost Njemačke, ali postigli smo da će u jednom trenutku to postati zajednički fond, koji će imati potporu financijskih mehanizama eurozone."

Zajednički fond bi nakon deset godina trebao raspolagati s otprilike 55 milijardi eura. Usporedbe radi, europsko spašavanje španjolskih banaka stajalo je 40 milijardi eura, grčkih 40 milijardi, a irske banke Anglo Irish gotovo 30 milijardi.  Plan predviđa također uspostavu europskog odbora za likvidaciju koji će donositi odluku o tome treba li neku banku dokapitalizirati ili ugasiti, a koji će odgovarati i Europskoj komisiji i nacionalnim vladama, prenosi EUobserver.

Odbor za likvidaciju činit će nacionalne vlasti koje će pripremiti preporuku za Komisiju, koja će ju moći samo prihvatiti ili odbaciti. Ako se Komisija ne bude slagala s odborom, konačnu presudu će donositi Vijeće EU-a kvalificiranom većinom.

Foto: Ilja C. Hendel