I ove godine oko 19 000 građana Srbije traži azil u EU

Broj građana Srbije koji traže azil u zemljama Europske unije ni ove godine se ne smanjuje, i prema ocijeni politikologinje Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Sene Marić, očekuje se da će biti na prošlogodišnjoj razini, odnosno oko 19 000 zahtjeva, a azil dobije samo jedan posto onih koji ga zatraže.

"U pitanju su dominantno nacionalne manjine. Dakle, u našem uzorku je bilo više od 90 posto pripadnika romske nacionalnosti, zatim albanske i u manjem broju srpske nacionalnosti. Zabrinjava činjenica da oni ni po povratku u Srbiju ne vide perspektivu i razočarani su i pesimisti u pogledu njihovog integriranja", rekla je Marićeva na konferenciji u Tanjugovom Press centru.

Srbija je, po njezinim riječima, u 2012. godini bila na četvrtom mjestu u Europi po broju tražitelja azila - ispred Somalije, Eritreje, Sudana.

"To je izuzetno zanimljiv fenomen budući da Srbija pregovora o članstvu za ulazak u EU i zanimljiva je činjenica da se veliki broj zahtjeva za azil poklapa s razdobljem od kada građani Srbije mogu bez viza putovati po Europi", istaknula je Marićeva.

Ona je dodala i da je od tada (2010. godine) oko 70 000 građana Srbije u zemljama Europe tražilo azil, a da je vrhunac bio 2012. s više od 19 000 zahtjeva.

"Ni ove godine njihov broj se ne smanjuje i već sada, po dostupnim podacima, do listopada njihov broj je bio veći od 16 500. To je više nego u odnosu na isto razdoblje prošle godine i može se do kraja ove godine očekivati, ako ne bude i više od 19 000 zahtjeva, onda isto toliko. I to predstavlja veliki razlog za brigu", kazala je Marićeva.

Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Radoš Đurović, govoreći o tražiteljima azila u Srbiji, istaknuo je da očekuje da do kraja ove godine bude više od 5000 zahtjeva.

Po njegovim riječima, do studenoga je u Srbiji 3844 osoba izrazilo namjeru za azil, podnesena su 132 zahtjeva za azil, izdano je 366 novih osobnih iskaznica, a realizirano je "svega 15 saslušanja".

"U istom razdoblju doneseno je sedam rješenja o odbacivanju zahtjeva za azil, dva o odbijanju zahtjeva za azil i dva rješenja kojima je azil dodijeljen", rekao je Đurović.

On se osvrnuo i na azilni sustav u Srbiji i naglasio je da je on u izuzetno teškoj situaciji i da ne može podržati ovoliki broj tražitelja azila te poručio da su ljudi koji nemaju osobne isprave podložni raznim vrstama nasilja.

I dalje, kako je dodao, veliki broj ljudi dolazi iz Sirije, Eritreje, Somalije, Afganistana, Alžira i Malija, a 63 posto njih bježi iz svojih zemalja zbog oružanih sukoba i progona.

"Oko 25 posto njih bježi iz ekonomskih razloga, zbog, na primjer, neimaštine, nestašice hrane, vode, a 12 posto su oni koji imaju kombinirane razloge. Na pitanje da li se ti ljudi žele vratiti, 65 posto onih koji su iz svoje zemlje otišli zbog progona odgovara da bi se vratilo nakon okončanja ratnog sukoba", istaknuo je Đurović.

Oni koji bježe iz ekonomskih razloga, dodao je, ne žele se više nikada vratiti u zemlju podrijetla i žele nastaviti život u Europi.

"Migracija se teško može spriječiti", smatra Đurović. Po njegovim riječima, njima je Srbija samo usputna stanica. Građani Sirije uglavnom idu u Norvešku i Švajcarsku, a iz Eritreje i Somalije u Belgiju, Nizozemsku i Veliku Britaniju.

Građani Pakistana, koji prolaze kroz Srbiju, uglavnom, teže da dođu do Velike Britanije, Belgije i Nizozemske, a Alžira, Tunisa i Malija u Francusku, Italiju i Belgiju.