
25.01.2014 |
EU / POLITIKA
Izvor: eKapija.ba
Predsjedavanje teče pod motom "ZEI kao spona između evropskih makroregija/ sinergija i drugih međunarodnih i regionalnih organizacija".
Austrija je početkom ove godine na 25. godišnjicu postojanja Centralno-evropske inicijative (ZEI) preuzela predsjedavanje istom. Predsjedavanje teče pod motom "ZEI kao spona između evropskih makroregija/ sinergija i drugih međunarodnih i regionalnih organizacija".
Beč će pritom kao sjedište UN-a i mnogobrojnih drugih međunarodnih organizacija igrati veliku ulogu, a dobri kontakti grada Beča će umnogome doprinijeti jačanju evropskih kooperacija i sinergijskim efektima, posebno sa makroregijama poput EU inicijative za Dunavski prostor.
Strateški partner ZEI-a, "Vienna Economic Forum“, preuzeo je zadaću da koordinira privredne aktivnosti. ZEI je 1989. godine osnovan kao najstariji i najveći forum s ciljem da potiče saradnju istoka i zapada u novoj Evropi.
Inicijativu danas čini 18 država članica, od kojih je trenutno 10 zemalja članica EU: Austrija, Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Italija, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Poljska, Rumunija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Češka, Ukrajina, Mađarska. Sjedište organizacije je u Trstu.
Vodeće pozicije rotiraju između dva najveća osnivača, Austrije i Italije, a krajem 2011. godine ZEI-u je dodijeljen status posmatrača u UN-u.
ZEI predstavlja most, okosnicu te inicijatora impulsa među velikim evropskim makroregijama poput Jadrana, Balkana, Baltika, Dunavskog prostora i Crnog mora.
Trenutno se ZEI trudi da, prije svega na politički način, pomogne integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU. ZEI raspolaže i fondom EBRD-a (Evropske banke za obnovu i razvoj) za različite projekte, a težišta su EU integracije i Evropska politika susjedstva, a privredno je ZEI angažovana u projektima iz oblasti tehnološkog razvoja, saobraćaja i energije, saopćeno je iz Compressa Sarajevo.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.