
10.07.2014 |
EU / POLITIKA
Izvor: EurActiv.rs
U EU početkom 2015. stupaju na snagu novi propisi kojima će se zabraniti ili ograničiti upotreba nekih značajnih sastojaka poznatih parfema. Razlog za zabranu je opasnost od alergija.
U EU početkom 2015. stupaju na snagu novi propisi kojima će se zabraniti ili ograničiti upotreba nekih značajnih sastojaka poznatih parfema. Razlog za zabranu je opasnost od alergija. Proizvođači se trude da izmjene recepture za čuvene parfeme ali, iako su ozbiljne alergijske reakcije na njihove proizvode posljednje što žele, smatraju da su ih u Briselu pomalo "uzeli na zub".
Zabrana obuhvata neke od široko rasprostranjenih sastojaka, poput ekstrakta mahovine koji se nalazi u izvornim verzijama luksuznih parfema poput Šanela 5 i Miš Dior. Godišnja vrijednost prodaje luksuznih parfema je 18,4 milijarde eura.
Proizvođači kažu da takozvana hrastova mahovina omogućava da mirisi duže traju. Međutim, budući da su naučnici zaključili da između 1 i 3% evropskog stanovništva može da ima alergijske reakcije na ovaj sastojak, Brisel je zabranio dva molekula ove mahovine, atranol i hloroatranol.
U skladu sa zabranom, moći će da se koristi samo mahovina iz koje su ta dva molekula uklonjena. Time će miris biti blaži i manje snažan, upozoravaju proizvođači.
Evropska komisija takođe zabranjuje sintetički molekul HIČ, odnosno liral, koji oponaša miris đurđevka. I ovaj sastojak mogao bi da izazove dermatitis kod alergičnih osoba.
L'Oreal, koji proizvodi parfeme Lancome i Armani, rekao je da traži zamjene, ali je odbio da kaže koji parfemi sadrže liral.
Proizvođači parfema kažu da razumiju da proizvodi moraju da budu bezbjedni i svjesni su da bi za njihov ugled bilo veoma štetno ukoliko bi se zabilježila neka ozbiljna alergijska reakcija.
Neki, međutim, smatraju da je kozmetička industrija bez razloga na meti. Proizvođači tvrde da su do sada zabilježeni samo blagi slučajevi alergija, prije svega iritacije kože i ekcemi.
"Mislim da je fokus Brisela malo pretjeran, posebno u poređenju sa alkoholom i cigaretama, koji se slobodno prodaju, i koji mogu više da naškode nego parfemi", rekla je Patricija de Nikolaj koja je sa suprugom prije 25 godina stvorila francusku marku parfema Nikolaj.
Ona je rekla da nikada nije dobila žalbu na alergije, ali da je za neke od parfema koji se najbolje prodaju, poput Njujork ili Eau d'ete, promjenjena formula jer su sadržali mahovinu i liral.
Da li biste mijenjali boju Mona Lize?
Neki predstavnici industrije parfema smatraju da lobističke grupe proizvođača parfema nisu toliko dobro organizovane i finansirane, posebno u poređenju sa drugima, poput duhanske industrije.
Proizvođači parfema oslanjaju se na organizaciju Cosmetics Europe koja predstavlja 4.000 kompanija, uključujući proizvođače dezodoranasa, pasta za zube i pafema.
Njihovi interesi su raznorodni. Čak i unutar same industrije parfema ne postoji jedinstvo jer su neke marke više a neke manje pogođene novim propisima EU.
Drugi problem je što parfemi nisu zaštićeni pravima intelektualne svojine. Sastav parfema nije zvanično priznat kao umna tvorevina, već kao industrijska formula koja se može kopirati i mjenjati.
"Mnogim parfemima mora da bude promjenjen sastav zbog novih propisa iako su smatrani remek djelima", rekao je Olivier Maure, direktor kompanije Akor e Parfem, distributera velikih brendova poput Diora.
On je to uporedio sa "promjenom boja Mona Lize".
Sjevernjaci ne vole parfeme
Direktori nekih kompanija kažu da interesovanje Brisela za industriju parfema dolazi od glavnog savjetodavnog tijela, Naučnog odbora za bezbjednost potrošača (SCCS). Mnogi članovi odbora su iz sjevernih zemalja poput Švedske i Danske, gde postoji otpor prema parfemima iz zdravstvenih razloga.
"Bez sumnje u SCCS ima više stručnjaka sa sjevera Evrope nego sa juga, ali to nije namjeran izbor. Težimo ravnoteži kako u pogledu porijekla tako i u pogledu pola, ali najznačajniji kriterijum selekcije je stručnost", rekao je portparol Evropske komisije za potrošače Dejvid Hadson.
Parfem ima značajnije mesto u privredama na jugu Evrope nego na sjeveru. Parfemi i kozmetika su među pet najznačajnijih izvoznih proizvoda Francuske, a grad Gras na jugu zemlje je istorijska prijestonica industrije parfema, gde mnoge vodeće marke poput Šanela, ermesa i Diora izvlače esencije.
Pored toga, istraživanja pokazuju da su stanovnici sjevernih zemalja pdložniji alergijama od onih u mediteranskim zemljama.
Strah od novih zabrana
Evropska komisija je propisima do sada zabranila samo dio sastojaka koje je preporučio SCCS.
Proizvođači se brinu da bi iz preporuka moglo da proistekne još ograaničenja.
Bilo je i sugestija da bi trebalo ponuditi dva tipa parfema - od kojih bi jedni sadržali alergene, ali i savjete potrošačima u pogledu sadržaja, a drugi bi bili bez alergena.
Šanel je saopštio da je prestao da koristi liral 2010. godine i da mjenja recepture prije stupanja na snagu novih propisa.
Glavni kreator parfema u Šanelu Jacques Polge rekao je da u toj kompaniji veoma vode računa o propisima i novim naučnim zaključcima o sirovinama. Kada je reč o novom ograničenju za hrastovu mahovinu, rekao je da se kontrolom lanca nabavke može dobiti mahovina bez zabranjenih sastojaka, što omogućava zadržavanje izvornog mirisa.
Ali "kada jednom promjenite jedan ili dva sastojka, može biti veoma teško da mirisna nota bude apsolutno nepromjenjena, posebno ukoliko su ti sastojci imali značajnu ulogu u njenom utvrđivanju", kaže Maurice Raucel, tvorac mnogih parfema uključujući L'Instant za Guerlain i Hermesov 24 Faubourg.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.