EU će imati jedinstveno digitalno tržište

Europska komisija objavila je dugo čekanu strategiju za jedinstveno digitalno tržište kojom se reguliše niz pitanja, od prava potrošača u "onlajn" trgovini na malo, preko autorskih prava i zaštite podataka, do širenja mreže i korištenja moderne tehnologije u industriji. U Briselu smatraju da je europskom digitalnom tržištu, pocjepanom na 28 nacionalnih tržišta, potrebno više zajedničkih pravila da bi postalo konkurentnije. Očekuje se da primjena strategije doprinese zapošljavanju i privrednom rastu, kao i uštedi za potrošače i biznis. Realizacija plana digitalnog tržišta, što će biti prioritet Komisije u narednih nekoliko godina, takođe treba da obezbjedi da Europska unija ne zaostaje za svijetom u eri interneta.

Kako se navodi, strategija koju je Komisija predstavila sadrži 16 glavnih mjera koje treba da budu sprovedene do kraja 2016. Te mjere će pomoći da građani EU uštede 11,7 milijardi eura godišnje.

"Strategija je samo početak, ne cilj", istakao je na predstavljanju 6. maja potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip i zatražio od Evropljana "da ubrzaju".

Ansip je dodao da su "inicijative međusobno povezane i pojačavaju jedna drugu" i da zato treba da budu brzo sprovedene kako bi se snažnije podstakli zapošljavanje i rast.

Prema procjeni Komisije, jedinstveno digitalno tržište može da "doprinese sa 415 milijardi eura godišnje ekonomiji EU i otvaranju stotina hiljada radnih mjesta".

Europski komesar za digitalnu ekonomiju Günther Oettinger rekao je da Europa mora posebno da obrati pažnju da sustigne američke kompanije, kao i da je "spriječavanje neopravdanog geo-blokiranja" jedan od glavnih ciljeva digitalne strategije.

"Čak 95% Europljana sprečeno je da posjećuje vebsajtove iz druge članice EU ili se preusmjeravaju na različite sajtove sa višim cijenama", obrazložio je Ansip dodajući da se mora naći rješenje za taj problem.

Govoreći 7. maja na Europskom biznis samitu u Briselu, Ansip je naveo da gotovo 50% građana EU kupuje "onlajn" ali da se uglavnom kupuje u svojoj zemlji dok preko granice kupuje tek svaki osmi.

Istovremeno u maloprodaji samo 5% kompanija svoje proizvode i usluge prodaje "onlajn" u drugim članicama što je, smatra potpredsjednik Komisije, u najvećoj mjeri posljedica nepovjerenja u "onlajn" usluge. Ansip je istakao da će u cilju rješavanja tog problema Komisija predložiti pravila za jednostavne i efikasne prekogranične ugovore koje svi mogu da shvate i imaju povjerenja u njih.

Digitalizacija europskog biznisa i industrije je slaba, ocjenjuju u Komisiji i navode da samo 1,7% kompanija iz EU u punoj mjeri koristi prednosti napredne digitalne tehnologije dok ih 41% uopšte ne koristi.

Rešenje za taj problem trebalo bi da bude tehnička standardizacija kako bi se održao korak sa promjenama tehnologije i zahtjevima poslovnog svijeta.

Komisija ukazuje i da nedostatak interoperabilnosti, npr. digitalne infrastrukture i mreže, ograničava produktivnost kompanija i njihove potencijale.