Balkanske zemlje neće ući u EU bez vladavine ljudskih prava

Europska komisija(EK) je, radi djelotvornijeg odobravanja azila, na popis sigurnih zemalja stavila i države Zapadnog Balkana koje će izgubiti svaki izgled za članstvo u EU ako budu skinute s tog popisa, jer bi to značilo da se u njima ne poštuju ljudska prava i zakoni, izjavio je 9. septembra u Strasbourgu predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

Ističući da EU mora pobrinuti za one kojima je potrebna međunarodna zaštita, Juncker je u obraćanju Europskom parlamentu rekao i da se stavljanjem na popis sigurnih zemalja ne dovodi u pitanje osnovno pravo na azil osoba sa Zapadnog Balkana. Juncker je predstavio i novi plan za razmještaj izbjeglica u članicama EU.

Juncker je u izlaganju o "Stanju Europske unije" u Europskom parlamentu rekao da je EK predložila članicama EU da usvoje jedinstven spisak sigurnih zemalja, uključujući Zapadni Balkan, što će omogućiti članicama EU da provode ubrzane postupke za dobivanje azila u nastojanju da se riješi velika izbjeglička kriza u Europi.

"Mjerila za to se", predočio je Juncker, "moraju primijeniti na sve zemlje za koje je to temelj za prijem u članstvo kad je riječ o poštivanju ljudskih prava, vladavine zakona, a to se odnosi i na zemlje kandidate za članstvo u EU na zapadnom Balkanu ".

Juncker je objasnio da "to nije nikakvo pojednostavljenje postupka za odobravanje azila" i da "ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje osnovno pravo na azil lica koja dolaze iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije ili Turske".

Naglasak će, prema Junkerovim riječima, naravno biti stavljen na zemlje u krizi, ratu, pa spisak sigurnih zemalja neće zaobići Ženevsku konvenciju o azilu, jer je to pravo koje ostaje na snazi.

Juncker je napomenuo da "zemlje koje će biti na popisu sigurnih moraju znati da, ako budu povučene s tog popisa zbog toga što temeljna prava u njima nisu zajamčena, izgubit svaki izgled da uđu u redove Europske unije".

"Dvije stvari tu idu ruku pod ruku, jedno je utvrdivanje popisa sigurnih zemalja, ali je kucnuo čas da promijenimo postupak za davanje azila, posebno kada je u pitanju Dablinska odredba da o zahtjevu za azil mora odlučivati ​​zemlja EU u koju uđe azilant", naglasio je čelnik izvršnog tijela EU.

On je, međutim, primijetio da je "istina da se EU mora pobrinuti za one kojima je potrebna međunarodna zaštita i koji podnesu zahtjev za azil, a ima i onih koji napuštaju svoje zemlje iz razloga koji nisu povezani s pravom na azil".

Juncker je saopštio da će Komisija predložiti sistem obaveznog hitnog premještaja 120.000 ratnih izbjeglica u svim članicama Unije, a ukupno će u kratkom roku EU zbrinuti 160.000 izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja u ratu.

Juncker je rekao da članice EU ne smiju praviti razlike između Židova, kršćana i muslimana kada je riječ o prijemu izbjeglica iz ratova. "Naš kontinent je imao vrlo loše iskustvo kad je pravio podjele na vjerskoj osnovi, a nema filozofije i moralnih razloga kad su u pitanju ljudska bića", dodao je.

Predsjednik EK je naglasio da "Schengenski sporazum neće biti ukinut" dok traje mandat Europske komisije na čijem je čelu ali je dodao da se prostor bez granica unutar EU mora obraniti mnogo snažnijim nadzorom vanjskih granica Unije.

Val izbjeglica neće prestati sve dok se na zaustavi rat u Siriji i teror u Libiji, upozorio je Juncker i naveo da će zato značajna sredstava biti izdvojena, naročito za agenciju Frontex zaduženu za nadzor vanjskih granica EU.