
25.09.2015 |
EU / POLITIKA
Izvor: EurActiv.rs
Uspostavljanje europskih centara za izdvajanje i skladištenje ugljen dioksida moglo bi da predstavlja najjeftiniji put do energije koja ne emituje mnogo ugljenika, kao i jedini način da neke industrije smanje emisiju štetnih gasova u atmosferu.
Uspostavljanje europskih centara za izdvajanje i skladištenje ugljen dioksida moglo bi da predstavlja najjeftiniji put do energije koja ne emituje mnogo ugljenika, kao i jedini način da neke industrije smanje emisiju štetnih gasova u atmosferu, smatraju predstavnici industrije i europski zvaničnici.
Međutim, tehnologija za izdvajanje i skladištenje ugljenika (CCS) je skupa i do sada u Europi nije uspjela da privuče dovoljne investicije pa, za razliku od SAD ili Kanade, EU nema nijedno postrojenje za CCS.
Izdvajanje i skladištenje ugljenika pozitivno bi djelovalo na smanjenje emisije štetnih gasova, kao i na cijenu energije u EU.
Kako bi se EU okrenula izdvajanju i skladištenju ugljenika, Platforma za nultu emisiju (ZEP), industrijska grupa koja savjetuje Europsku komisiju, predstavila je akcioni plan koji uključuje čvorišta za izdvajanje i skladištenje ugljenika.
"Bez CCS, cena dekarbonizacije energetskog sektora mogla bi da bude viša za 2.000-4.000 milijardi eura a neke industrije koje troše mnogo energije možda neće uopšte biti u stanju da se dekarbonizuju, odnosno da smanje emisiju ugljenika", ističe se u planu Platforme koje je objavljen 22. septembra.
"Pogodno bi bilo da se izdvajanje i skladištenje ugljenika razvija kroz klastere onih koji emituju ugljenik i klastere onih koji ga skladište", navodi se u planu.
Prema procjenama iz Platforme, korišćenje CCS moglo bi da smanji cijenu energije u Europi za 20-50% do 2050. tako što bi omogućilo da postojeće elektrane na gas i ugalj rade duže, s obzirom da je ulaganje u obnovljive alternative još skupo i previše neujednačeno da bi dalo pouzdane rezultate.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.