Ručak ili grijanje - dilema 50 miliona Europljana

Energetsko siromaštvo muči 54 miliona Europljana koji zbog rastućih cijena energije, malih prihoda i energetski neefikasnih stanova moraju da biraju da li da jedu ili se griju. Energetski siromašni su oni koji ne mogu po pristupačnoj cijeni da greju svoje domove i, iako je u toj grupi, prema Europskoj komisiji, gotovo 11% populacije EU, manje od trećine članica EU zvanično priznaje energetsko siromaštvo a tek nekoliko ima to pitanje definisano u nacionalnom propisma. Najviše energetski siromašnih u EU je u Bugarskoj i Grčkoj a najmanje u Luksemburgu i Švedskoj.

Potrošači u EU u prosjeku troše 6,4% ukupne potrošnje na struju, gas, grijanje i hlađenje a ta potrošnja danas je za 15% veća nego prije pet godina.

Energetsko siromaštvo posljedica je kombinacije stanovanja u kućama lošeg kvaliteta i visokih cijena energije zbog kojih građani upadaju u finansijske probleme i na kraju su im ugroženi zdravlje i blagostanje.

Za problem energetskog siromaštva postoje tri rješenja - povećanje prihoda domaćinstava, smanjenje cijena energije ili smanjenje tražnje kroz mjere za unapređenje energetske efikasnosti.

Odgovornost za uklanjanje energetskog siromaštva je na nacionalnim vladama, međutim i strategija za Energetsku uniju Europske komisije može da doprinese riješavanju problema.

Europska komesarka zadužena za pravdu, potrošače i rodnu ravnopravnost Vera Jurova u februaru je govoreći u Londonu istakla značaj Energetske unije za rad u interesu potrošača.

Kako je navedeno u specijalnom izveštaju objavljenom 18. aprila, renoviranje europskih energetski neefikasnih zgrada jedan je od načina da se ispune dva ključna cilja Energetske unije - borba protiv klimatskih promjena i unapređenje energetske bezbjednosti.

Renoviranje zgrada radi veće energetske efikasnosti takođe će uz smanjenje troškova pozitivno djelovati na zdravlje potrošača.

"Moramo da osiguramo da finansiranje bude dostupno svim osjetljivim grupama potrošača da mogu da investiraju u poboljšanje energetske efikasnosti, posebno u zgradama", rekla je Jurova u Londonu.

Oko 40% energije upotrebljene u EU potroši se u zagradama od čega 80% za grijanje i rashlađivanje.

U izvještaju nezavisnog instituta Insight Energy rađenom za Europsku komisiju mjere energetske efikasnosti za modernizaciju zgrada ocjenjene su kao ključne za iskorjenjivanje energetskog siromaštva.

Kako se navodi, uz inicijative za podsticanje domaćinstava sa niskim prihodima da sprovode mjere energetske efikasnosti, potrebno je i podizanje svijesti o tom problemu.

Takođe se u izvještaju Europska komisija poziva da izdvoji više novca EU za programe renoviranja stanova za energetski siromašne, ljude sa niskim prihodima i osjetljive kategorije.

U kampanji Renovirati Europu ističe se da se unapređenjem energetskih performansi zgrada riješava problem energetskog siromaštva. "Energetski efikasne kuće garantuju stalnu uštedu energije i znače manje račune za sve građane", navodi se u kampanji.

Prema procjenama Velux Group, koja radi na projektu modernizacije kuće u Anderlehtu, troškovi za energiju za kuću iz dvadesetih godina 20. vijeka od 80 kvadratnih metara biće nakon renoviranja smanjeni za 4.200 evra godišnje.

Bugari najviše trpe

Podaci europske statističke službe za 2014, što je posljednja godina s kompletnim rezultatima, pokazuju da gotovo polovina Bugara pati zbog energetskog siromaštva. Naime, 40% od 6,9 miliona stanovnika Bugarske, odnosno oko 2,8 miliona ljudi, ne može da izdrži troškove grijanja svojih kuća.

U istoj situaciji je, pokazuju podaci koje je dobio EurActiv.com, i trećina građana Grčke (32,9%) ili više od 3,5 miliona Grka.

Posebno je energetsko siromaštvo uočljivo u domaćinstvima na jugu i u centralnoj Europi.

Energetski siromašno je, prema zvaničnim europskim statistikama, 28% stanovnika Portugalije, 27,5% Kipra, 26,5% Litvanije i 22% Malte. U Italiji je 18% građana energetski siromašno, Letoniji 16,8%, Rumuniji 12,3%, Mađarskoj 11,6%, Španiji 11%.

U Velikoj Britaniji energetski siromašno je 9,3% populacije ili 5,85 miliona ljudi a u Poljskoj 9%, što je manje od proseka EU od 10%.

Od energetskog siromaštva pati 4,9% Nemaca i 5,9% Francuza, kao i 0,6% građana Luksemburga i 0,8% od 9,6 miliona Šveđana.