Evropljani pridaju veću važnost izborima u EU 2024. godine

Počelo je odbrojavanje do izbora za Evropski parlament 2024. godine, a ove sedmice objavljeni su i predstavljeni rezultate istraživanja Eurobarometra iz proljeća 2023. godine, navodi se u zajedničkom testu novinskih agencija AFP, ANSA, Belga, BTA, dpa, EFE, HINA, STA i TASR.

Brojke sadržane u Eurobarometru, tačno godinu dana uoči izbora za Evropsku uniju 2024. godine, pokazuju povećan nivo interesa za izbore, kao i o uticaju Evropske unije na svakodnevni život. Sljedeći izbori za EU trebali bi se održati od 6. do 9. juna 2024. godine, kada završava trenutni petogodišnji mandat.

Veći interes vjerovatno je povezan s povećanom vidljivošću EU-a posljednjih godina zbog brojnih kriza uključujući pandemiju Covid-19 i ruski rat protiv Ukrajine, kazao je glasnogovornik Evropskog parlamenta i glavni direktor za komunikacije Jaume Duch Guillot.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je važnost EU izbora obraćajući se video porukom na pres-konferenciji u Briselu koju je organizirala Evropska Redakcija (European Newsroom - enr), čiji je i Fena član.

Kazala je da je izlazak na izbore prilika da se zauzme za sva pitanja važna za građane EU te je pozvala sve građane, a posebno mlade, da glasaju i tako oblikuju Uniju u kojoj žele živjeti.

Prema Jaumeu Duchu Guillotu, mladi Evropljani moraju shvatiti da će izbori za EU 2024. godine uticati na EU u sljedećem desetljeću i da će imati ključni uticaj na njihove živote.

Jesu li glasači spremni glasati?

Šezdeset i sedam posto Evropljana izjavilo je da bi vjerovatno glasalo na izborima za Evropski parlament kada bi bili organizirani sljedeće sedmice. Uoči prethodnih izbora 2019. godine, 58 posto je reklo da su zainteresirani za glasanje, a stvarni odaziv bio je oko 51 posto.

Spremnost na glasanje razlikuje se u zemljama Evropske unije. U Belgiji, gdje je obavezno glasanje, 73 posto ispitanika reklo je da bi glasalo. Ukupno 58 posto slovenskih birača reklo je da bi vjerovatno glasalo na izborima da se održavaju ove sedmice, što je devet postotnih bodova ispod prosjeka EU.

Nešto više od polovine hrvatskih birača (53 posto) izjavilo je da bi vjerovatno izašli na izbore da su evropski izbori sljedeće sedmice. Slabiji rezultat od Hrvatske zabilježila je samo Češka u kojoj je 50 posto građana reklo da bi vjerovatno izašli na izbore.

Prema istraživanju, 64 posto Talijana izjavilo je da bi glasalo da se evropski izbori održe bilo koji dan, što je nešto niže od prosjeka EU-a. Italija je među zemljama u kojima je interes za evropsku politiku najviše porastao od ukrajinskog rata i pandemije, porastao je s 47 posto u 2018. godini na 58 posto danas, što je više od prosjeka EU-a od 56 posto.

Upitani šta ih je motiviralo da izađu i glasaju na evropskim izborima, većina ispitanika navela je "građansku dužnost" da daju svoj glas, naviku glasanja na izborima i želju da podrže političku stranku. Ova tri faktora bila su iznad "želje da se ostvare promijene", podrške određenom kandidatu ili izražavanja podrške EU.

Nasuprot tome, razlozi zbog kojih je izlaznost na evropskim izborima niža nego na drugim izborima na nacionalnom nivou uključuju uvjerenje da glasanje neće ništa promijeniti, nedostatak interesa za politiku općenito i nepovjerenje u politiku, kao i uvjerenje da ono što se dogodi u Evropskom parlamentu "njih se ne tiče". Većina Bugara (57 posto), primjera radi, nezainteresirana je za evropske izbore koji će se održati sljedeće godine.

Slovačka je uvijek imala najmanji odaziv birača na prethodnim izborima za Evropski parlament. Iako je interes Slovaka za izbore porastao od posljednjeg glasanja - anketa pokazuje da je 26 posto Slovaka zainteresirano za glasanje na izborima 2024. godine - ta brojka opet stavlja Slovačku na zadnje mjesto po odazivu birača.

Upitan šta Slovaci trebaju učiniti da preokrenu ovaj nepovoljan trend, Duch Guillot je rekao da je "domaće rješenje" uglavnom u rukama političara, vlade, parlamenta i medija.

- Ljudi i dalje najviše vjeruju medijima ili nekom dijelu medija. Trebali bi naučiti lekcije iz posljednjih četiri do pet godina, kada su akcije EU-a u raznim krizama imale jasan uticaj na svakodnevni život ljudi - rekao je.

Podrška Ukrajini povećavla brojke

Duch Guillot istaknuo je da se EU suočila s uticajem Brexita, krizom izazvanom koronavirusom i potrebom da se osigura vakcinacija stanovništva i oporavak ekonomije nakon pandemije, ali je ujedinjeno odgovarala na agresiju Rusije na Ukrajinu.

- Svi ovi elementi pokazuju da je EU danas mnogo važnija ljudima nego što je bila prije pet godina, što znači da je važnost Evropskog parlamenta i njegovih članova porasla i nastavit će rasti - smatra Duch Guillot.

Više ispitanika odobrava podršku EU-a Ukrajini, s prosjekom od 76 posto u cijelom bloku. Međutim, stope odobrenja razlikovale su se među državama članicama.

U Švedskoj je 97 posto građana podržalo pomoć EU-a Ukrajini, u poređenju s 51 posto u Slovačkoj i 68 posto u Njemačkoj. Šezdeset i jedan posto Talijana pozitivno gleda na podršku EU Ukrajini. Podrška Ukrajini u Bugarskoj bila je 54 posto, a neodobravanje 39 posto.

- Sve to doista teško opterećuje ljude - priznao je direktor za kampanje i bivši voditelj Jedinice za praćenje javnog mnijenja u Evropskom parlamentu Philipp Schulmeister, koji je dodao da građani vrlo brzo vide koliko im je ostalo u novčaniku na kraju mjeseca.

Brojke su pokazale da 81 posto ispitanika u Bugarskoj nije zadovoljno nacionalnim mjerama protiv viših troškova života. Više od polovine (61 posto) Bugara reklo je da su nezadovoljni mjerama poduzetim na evropskom nivou.

U Francuskoj 74 posto nije bilo zadovoljno načinom na koji se njihova vlada nosi s krizom troškova života, dok je u Njemačkoj 59 posto bilo nezadovoljno.

U Belgiji je 54 posto ispitanika bilo nezadovoljno mjerama koje je njihova vlada poduzela kako bi se uhvatila u koštac s visokim troškovima života, a 55 posto Belgijanaca bilo je nezadovoljno onim što je EU učinila po tom pitanju. U Hrvatskoj je 38 posto ispitanika izjavilo da je zadovoljno načinom na koji stvari funkcioniraju u EU, a 48 posto nije zadovoljno.

U Španiji je 66 posto ispitanika - isti udio kao u Grčkoj i nadmašen za samo 76 posto na Kipru - reklo da se njihov životni standard već pogoršao ili da će se pogoršati sljedeće godine.

Međutim, bilo je "optimizma" u brojkama "koje će Evropska unija moći isporučiti", naglasio je Schulmeister. "Ovo nije priča o tome da je sve dobro, ovo je priča o očekivanju i naučenom povjerenju", rekao je.

Šezdeset i četiri posto Evropljana reklo je da osjećaju da stvari u njihovim životima idu "u pravom smjeru", a, na primjer, 69 posto Španaca dijeli taj osjećaj optimizma.

Duch Guillot je rekao da istraživanje ne ukazuje na to da je povjerenje evropskih birača u institucije EU-a poljuljano skandalom o korupciji u Evropskom parlamentu poznatom kao "Qatargate".

Nekoliko zastupnika i parlamentarnih saradnika uhapšeno u belgijskoj istrazi o sumnji na podmićivanje zastupnika u Evropskom parlamentu kako bi promovirali interese Katara i Maroka. Obje zemlje poriču bilo kakvu krivnju.

Međutim, 60 posto ispitanika reklo je da nije zadovoljno borbom bloka protiv korupcije, uključujući 22 posto koji "uopće nisu zadovoljni". Više od polovine Bugara (53 posto) reklo je da nije zadovoljno borbom protiv dezinformacija, a 60 posto s naporima protiv korupcije. Tek 22 posto slovenskih ispitanika zadovoljno je borbom protiv korupcije, što je 13 bodova manje nego u cijeloj EU.

(Sadržaj teksta se temelji na izvještajima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom - ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.)