Godinu dana pandemije: U prvom kvartalu 2021. oglasi se polako vracaju na stari nivo

19.05.2021. 11:49 / Izvor: Akta.ba
Godinu dana pandemije: U prvom kvartalu 2021. oglasi se polako vracaju na stari nivo

Prije nešto više od godinu dana, tačnije 17. marta 2020.godine u Bosni i Hercegovini je proglašeno stanje prirodne nesreće izazavano pandemijom COVID-19.

Prije nešto više od godinu dana, tačnije 17. marta 2020.godine u Bosni i Hercegovini je proglašeno stanje prirodne nesreće izazavano pandemijom COVID-19.  Vlasti na svim nivoima počele su donositi mjere u cilju zaštite zdravlja i života svojih građana.

Unatoč tome što su mjere za suzbijanje pandedemije u Bosni i Hercegovini bile među blažima u Europi, ekonomska i socijalna aktivnost u zemlji se drastično usporila, tržište rada utihnulo, a samim tim i potražnja za radnom snagom.

Pandemija je snažno utjecala na većinu industrija, a posebno na turizam i ugostiteljstvo, što potvrđuju i podaci kojima raspolaže portal MojPosao.ba.

Tržište rada je dosegnulo dno u aprilu 2020.

Poređenjem brojki vidimo kako je od januara prošle godine zabilježen pad ukupnog broja oglasa u odnosu na 2019. godinu, u februaru se na kratko broj oglasa vratio na isti iznos, da bi u martu  potražnja za radom opet doživjela  pad od 27% u poređenju s prethodnom godinom.

Izbijanjem pandemije COVID-19 u našoj zemlji, kada su neizvjesnosti oko razvoja epidemiološke situacije pratile stroge mjere ograničavanja kretanja i poslovanja, tržište rada je dosegnulo dno.

U jeku prvog lockdowna, tačnije u aprilu, objavljeno je čak 72% manje oglasa nego u istom razdoblju godinu prije.

Tržište se počinje buditi tek u augustu zahvaljujući popuštanju mjera i povoljnijoj epidemiološkoj situaciji tokom ljeta, te i broj oglasa raste, ali taj trend se zaustavlja već krajem oktobra.

Kao posljedica pojave novog vala koronavirusa, te pooštravanja epidemioloških mjera, dolazi do novog, ovog puta djelimičnog lockdown-a i ponovnog pada potražnje za radnom snagom koji je nastavljen sve do kraja prošle godine.

Najpogođeniji su poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu

Najveći pad potražnje za radnom snagom zabilježen je, očekivano u sektoru ugostiteljstva i turizma, gdje je objavljeno 44% manje oglasa za posao nego godinu ranije, zatim u proizvodnji 38%.

U oglasima najbrojnijoj kategoriji Komercijala i prodaja objavljeno je 39%  manje oglasa u odnosu na 2019. godinu.

S druge strane spektra, iako malobrojne, nalaze se kategorije zanimanja u kojima je zabilježen rast potražnje za radnicima – Policija – zaštitarske usluge (+27%), Neprofitne organizacije (+19% u odnosu na 2019.),  te umjetnost i dizajn (+14%).

U prvom kvartalu 2021. oglasi se polako vraćaju na stari nivo

Promatrano po mjesecima, na portalu MojPosao.ba je u januaru 2021. godine objavljeno 41% manje oglasa u odnosu na 2020. godinu. Važno je napomenuti, da u januaru 2020. godine nije bilo zabilježenih slučajeva koronavirusa u Bosni i Hercegovini, kao ni lockdowna, poslovni procesi se se normalno odvijali, tako da se još uvijek nije osjetio uticaj pandemije. U februaru se pad objavljenih oglasa blago smanjuje i iznosi 27%, dok u martu 2021. godine po prvi put bilježimo rast potražnje za radnicima od 7% u odnosu na 2020. godinu!

Podsjetimo, sve do sredine marta prošle godine nismo mogli niti slutiti kakve će razorne posljedice epidemija imati na tržište rada i cjelokupnu ekonomiju, dok je cijeli prvi kvartal 2021. obilježen djelimičnim lockdown-om.

Osim oglasa rastu i prijave na našem portalu, pa je tako u prvom kvartalu ove godine na oglase pristiglo preko 100.000 prijava što je 10%  više nego u istom razdoblju prošle godine.

Ukoliko se ovakvi trendovi nastave i u narednim mjesecima, možemo zaključiti da će se tržište rada u 2021. oporaviti, te zabilježiti rast u odnosu na 2020. godinu.  Povratak na nivo iz 2019. godine očekuje se tek 2022, navodi se u analizi.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital