Kome će pripasti Visokogas: Najpovoljniji ponuđač ne odustaje od 1,3 miliona odštete

Sudbina visočkog gasovodnog preduzeća Visokogas bit će poznata nakon 20. decembra kada će biti održana završna riječ u privatizacijskom sudskom sporu.

Tužbu je podnijelo sarajevsko preduzeće Unis Fagas, koje je na javnom pozivu raspisanom 2005. godine bilo najpovoljniji ponuđač za kupovinu Visokogasa. No, s obzirom da je općina Visoko kao vlasnik ovog preduzeća povukla zaključak o privatizaciji, Unis Fagas nikada nije preuzeo državni udio u Visokogasu. Putem suda traže da im se isplati šteta za izgubljenu dobit za protekle godine kada im je bilo onemogućeno da uđu u Visokogas, te da se potpiše ugovor o privatizaciji.

Javni poziv za prodaju privatizaciju Visokogasa i dodjelu koncesije na gasnu mrežu raspisan je prije šest godina kada je preduzeće bilo u jako teškoj ekonomskoj situaciji i njenu gubici su prevazilazili visinu kapitala. U međuvremenu, početne bilanse preduzeća su znatno promijenile, to nije bilo više preduzeće koje ostvaruje gubitak. To je bio razlog da se općina Visoko predomisli u vezi s privatizacijom te odluči da preduzeće i gasna mreža ostanu javno dobro.

Mufida Džindo, direktorica Agencija za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona, objašnjava da je ova instutucija pokušala pronaći kompromis sa obje strane, i sa općinom Visoko i sa Unis-Fagasom. Svi dogovori su prestali kada je Unis-Fagas izgubio strpljenje i odlučio se na sudski spor.

"Unis-Fagas, prvoplasirani ponuđač, tužio je Agenciju i mene kao direktoricu, te traže da se potpiše ugovor i isplati šteta za koju oni procjenjuju da iznosi oko 1,3 miliona KM. Završeno je pripremno ročište, održana glavna rasprava, sad čekamo završnu riječ i konačnu odluku suda", potvrdila je Džindo za eKapiju.

Ukoliko sud donese odluku u korist Unis-Fagasa, štetu bi trebala da isplati Agencija za privatizaciju ZDK i direktorica Mufida Džindo kao drugooptužena u ovom procesu. Ona nije željela prejudicirati moguću odluku suda, no nada se da sud neće naložiti isplatu štete, jer kako ističe `da ima deset puta po 40 godina staža, ne bi mogla zaraditi toliki novac`.

"Ovo je za mene najteži predmet kojeg sam imala na mjestu direktorice Agencije. Po mom mišljenju, a to sam i javno rekla, općina nije imala pravo da stavi veto na privatizaciju, nakon što je javni poziv već bio proveden i odabran pobjednik. To je ipak jedan ozbiljan posao", ističe ona.

O privatizaciji Visokogasa i dodjeli koncesije privatnom operatoru na gasnu mrežu urađen je elaborat o ekonomskoj opravdanosti, kojim je utvrđeno da upravljanje gasnom mrežom od strane javne kompanije Visokogas nudi najbolje ekonomske efekte za općinu.

U studiji koju je uradio Ekonomski institut Sarajevo navodi se da je pokretanje inicijative za privatizaciju Visokogasa i dodjelu koncesije za distribuciju gasa na gasnu mrežu na općini Visoko bilo je opravdano 2005. godine, kada je situacija u Visokogasu bila praćena brojnim financijskim teškoćama.

Naime, tada se Visokogas nalazio u ekonomskim teškoćama, općina je bila garant za visoke financijske obaveze i rješenja su nađena u pokretanju tih postupaka.

"U međuvremenu, tekli su postupci privatizacije i dodjele koncesije, koji su došli u fazu izvršne odluke u vezi sa privatizacijom, odnosno u fazu očekivanja rezultata privatizacije da bi se okončala dodjela koncesije. S druge strane, poslovna situacija u Visokogasu se blago popravila, neutralizirani su osnovni problemi financijskih obaveza uzimanjem kredita koji se do sada uredno isplaćuje, povećana je potrošnja gasa, a proces investiranja u gasnu mrežu i priključke teče određenom dinamikom", stoji u elaboratu.

Kako se dalje navodi, ovo ne znači da je Visokogas sa svojom postojećom tržišnom orijentacijom, poslovnom efikasnošću i kvalitetom korporativnog upravljanja postigao potrebni nivo konkurentnosti i stabilizacije. Naprotiv, postoji potreba da se u tom društvu poduzme niz značajnih mjera za unapređenje strateške orijentacije, posebno na planu financija, razvoja i marketinga.

N.Voloder