Upoznajte Brunu Blumenscheina, osnivača uspješnog gaming startupa

U vrijeme kada se gaming industrija rapidno razvija, razgovarali smo s Brunom Blumenscheinom, suosnivačem i direktorom gaming startupa SkyPax Entertainment. Njegova priča nije klasični primjer uspjeha preko noći. To je priča o upornosti, inovacijama i viziji koja pomjera granice. Bruno nas vodi kroz putovanje od osnivanja SkyPaxa, preko izazova koji stoje pred regionalnom gaming industrijom, do budućnosti zabave koja ne poznaje granice. Ovog inspirativnog govornika ćemo imati priliku slušati na 2. ORBIZ konferenciji 14. decembra u CineStaru u Sarajevu, čiji je medijski pokrovitelj Akta.ba.

Bruno, kako je tekao Vaš put do pozicije suosnivača i direktora kompanije SkyPax Entertainment?

- Standardni uspjeh preko noći. Jedno 12 godina pokušavanja, dosta failanja i nešto dobrih stvari i eto nas u SkyPaxu (smijeh). Baš je okupljanje core ekipe SkyPaxa najbolji pokazatelj kako je sve vezano u životu. Tijekom pandemije i lockdowna, kada se promoviralo plaćanje karticama, a ne cashom, bio sam jedan od osnivača aplikacija kojima se moglo donirati udrugama, vjerskim zajednicama i drugim organizacijama koje podržavate putem kartica. Za promociju smo htjeli napraviti nešto drugačije, čuli za jednog ludo kreativnog tipa koji crta i stripove i to mi se učinilo kao zanimljiv kanal komunikacije. Sjeli smo s njim, pokazao nam je što sve radi i kako radi, ostali smo "paf" i objasnili mu da zajedno možemo napraviti animacijski studio SkyPax, koji radi pozitivan sadržaj za djecu i odrasle. To znači da svi koji dođu u kontakt s našim sadržajem (animiranim serijama, filmovima, video igrama i dr.) da se nakon te interakcije osjećaju dobro i pozitivno. Kako i sam imam sina koji svakodnevno upija sve moguće crtiće i igrice, shvatio sam kako su ta dva kanala danas ključna za utjecaj. I zato SkyPax :)

Kako je tekao rast Vašeg startupa do ulaska na listu hrvatskih kompanija sa najvećim prihodima u industriji videoigara?

- Kako to zvuči nešto grandiozno, a zapravo uopće nije. Zašto? Zato što imamo puno veće planove i projekte koje upravo razrađujemo, tako da ne bih volio da ljudi koji ovo budu čitali, i koji dođu na ORBIZ konferenciju, misle da smo mi sad kao nešto uspjeli. Mi ćemo uspjeti, samo smo još uvijek na tom putu. I to samim počecima. Došli smo na listu jer je cijela industrija još dosta u začetku. Ima fenomenalnih uspješnica (Nanobit, Abest (ex Croteam), Gamepires kojeg je akvizirao britanski Jagex), ali iza njih i još nekoliko profitabilnih priča, ide dosta nas koji smo na počecima. 

Ono što nas možda izdvaja je da možda imamo više poslovnog iskustva, da se ne igramo nego gledamo kako napraviti taj popularni "product market fit" i da smo neloši u networkingu. Međutim, još uvijek smo startup, svaki dan učimo i uživamo u svemu tome. 

Kako vidite trenutno stanje u gaming industriji u Hrvatskoj, a kako u regiji i koji su najveći izazovi koje će biti potrebno prevladati?

Možda i nastavak na prošli odgovor. Prošli smo fazu "djevičanstva" da se tako izrazim. Imamo one koji su uspješni. Ne govorim samo na Hrvatsku. Meni je jedna od top kompanija Nordeus iz Srbije (Top Eleven igra). Međutim, kad pogledate unutar kompanije vidjet ćete da je to zapravo kompanija započeta od ljudi s velikom količinom svjetskog business iskustva. Zato je važno primijetiti da je dobra početna točka kada su founderi skupili neko iskustvo rada. Od velikih kompanija, gaming industrije pa do toga da imaju jasnu viziju i ne odustanu i kada su im se smiju na početku (ne znam jesu li se baš Nordeusu smijali, ali ne bih se čudio).

Sad ulazimo u iduću fazu, a to je razvoj ekosustava. Tako npr. postoji prvi gaming inkubator (PISMO, u Novskoj pokraj Siska, sat vremena od Zagreba). Sada je na redu da svi novi koji dolaze, uključujući i nas (SkyPax), da dodaju novi red cigle na tu građevinu zvanu gaming industrija. To znači da postoji fokus, da se ne živi od poticaja, EU natječaja i da se ne gleda na dobivanje investicije kao na dobivanje jackpota, već da se ozbiljno pristupi tom biznisu i radi radi radi. Isto tako da se prodaje, da se vidi što tržište prihvaća i da se ne gleda na svoju igru, animirani film ili bilo koji drugi business (ako nije gaming industrija) kao na svoju bebu pa da je svaka kritika i napad na osobnost osnivača.

Tako da izazov, osim tog vlastitog ega, postaje i što sredstava ima, u vidu investicija, EU i drugih fondova (fondacija, čega sve ne), a da se shvati da je to sve odskočna daska za napraviti nešto dobro i uspješno. Jer se često zna dogoditi da onda ljudi živi od natječaja do natječaja i od tih 10.000-20.000 EUR/KM/koja god valuta. To nije business, to je socijalna naknada uz dobar branding.

Na koji način tehnologija mijenja pravila igre i kako je vi u SkyPax Entertainmentu koristite u svom radu?

- U svijetu animacije je to dosta jednostavno za objasniti. Nešto što je prije trebalo 8 sati za napraviti, sada se u profesionalnim softwareima radi za pola sata. Za nešto što je trebalo četiri čovjeka, sada radi jedan čovjek. To ne znači da "eto, okrutni kapitalizam zatire kreativu" nego dapače - da se ne troši vrijeme na ponavaljajuće aktivnosti i kreativci se mogu više fokusirati na stvaranje. 

Tako je u svim industrijama. Pogledajte koliko 3D printing mijenja industrije. Koliko digitalizacija unaprjeđuje trgovinu, medicinu ili logistiku. U regiji je vrlo lagano doći do zaključka da sve to novo uništava postojeće. Ono što trebamo napraviti je zaokret u razmišljanju. Tada možemo vidjeti koliko to novo omogućava da izvozimo gdje prije nismo mogli niti pomisliti ili da surađujemo s državama i tvrtkama o kojima smo prije samo čitali u novinama. 

Kako vidite budućnost industrije zabave i u kojoj mjeri naš region prati promjene i inovacije u današnjem brzom i promjenjivom svijetu?

- Kao civilizacija se odmičemo od fizičkog rada i sve veći je postotak mentalnih napora, kreativnosti, suradnje, timskog rada i sl. Zbog toga je i zabava sve traženija kao vid opuštanja i "bijeg" od stvarnosti u kojoj ne radimo više 8 do 16h, već nam je ured u džepu putem maila, WhatsAppa, Vibera i slično. Utoliko je industrija zabave sve važniji, ali ono što je meni osobno, a i SkyPaxu bitno da to ne bude zaglupljivanje ljudi i hipnoza mlađih generacija. Ono što se nadam da će zadržati trend rasta je pametna zabava i zabava koja okuplja ljudi, povezuje obitelji i omogućava da nove generacije povise svoju društvenu inteligenciju. 

Regija, kao i u svemu, kasni 5-10 godina u trendovima, a kada se još uzmu posebnosti, navike i mentalitet onda se ne može baš povezati ono što se događa u Los Angelesu, Londonu i Madridu, s onim u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Jedna od ključnih razlika je financijska moć potrošača. Vrlo je jednostavna matematika. Osnovna ulaznica za Disneyland je između 100 i 300 dolara. Parking je 5 do 25 dolara po danu. Suveniri, hrana i piće, dodajte još 50 do 70 dolara. Mjesečna prosječna plaća u Sarajevu je oko 700 dolara (bar kako mediji pišu, a Google mi odgovara na upit). To znači da četveročlana obitelj iz Sarajeva u jednom danu potroši prosječnu mjesečnu plaću. Kako će po toj matematici netko otvoriti zabavni park na razini "zapadnog svijeta"? 

Ili najbolju dvoranu za događanja u svijetu, The Sphere, koja je otvorena u Las Vegasu i koja je koštala 2,3 milijarde dolara. Najniža cijena ulaznice za prvi koncert, i to grupe U2, koja je vezana uz Sarajevo, bila je 140 dolara. 

Uz financijsku moć idu i navike, ili mentalitet, ljudi. Tako za parking u Disneylandu, ili talijanskom Gardalandu, ćemo platiti barem 5 dolara, a u Zagrebu ćemo pokušati naći "kod koje zgrade je besplatan parking" (smijeh). Slikovito opisujem razliku između pogleda ljudi koji će doći, odnosno onih koje nazivamo potrošačima.

Koji je put za promjenom, za poboljšanjem toga, osim da parkiramo na službene parkinge dvorana? Edukacija, putovanje, rad s onima koji su nešto postigli, koji žele, kako Oprah Winfrey kaže, "kada su došli na viši kat, poslati lift dolje drugima". Nije ništa od toga "space shuttle". Sve se to može napraviti. Kada je proizvod dobar, onda je svejedno je li iskodiran, nacrtan ili osmišljen u New Yorku, Dohi, Sarajevu ili Zenici. Je li teže doći do svjetla svjetske pozornice iz naših krajeva? Često je, ali je moguće i treba pokušavati.

Zbog čega bi poduzetnici na ORBIZ konferenciji u Sarajevu trebali doći na Vaše predavanje?

- "Nije što je naš, ali što je lijep" tip odgovora (smijeh). Znam dva-tri OK vica, prošao sam svijeta (iako želim još više), pokrenuo kompanije i projekte u raznim industrijama, voljan sam pokušati pomoći svima koji žele raditi i rade s dobrim ciljem i namjerom. Mislim da mogu prenijeti svoja iskustva, kao i iskustva prijatelja i kolega, koji su uspjeli u poslovnim poduhvatima i pokušavam uvijek sagledati to iz kuta "kako netko na ORBIZu to može primijeniti", a ne iz kuta "Ovako to radi u New Yorku, koji je u drugom poslovnom svemiru od nas". 

Imate li neki savjet za ljude koji žele ući u gaming industriju? 

- Naučite prvo kakva ste osoba. Npr. jeste li dobri u stvaranju nečeg novog ili prepoznavanju uspješnog pa prilagođavanja drugoj ciljnjoj skupini, geografskoj regiji ili jeziku? Ili nemate poduzetničku "žicu" i želite raditi u gaming industriji? Ništa od toga nije krivo ili manje dobro.

Kada to shvatite, onda znate kojim putem krenuti. Ako želite stvarati, vidite u čemu ste vi dobri (jeste li programer ili ste dobri u level dizajnu ili character dizajnu ili backgroundsima ili storytellingu) i zatim nađite slične "luđake" koji vas nadopunjavaju u stvarima u kojima niste dobri. 

I zatim probajte naći mentore. Nekog tko vam je "legao" na nekom predavanju, tko je uspio na tom putu kojim krećete, kojeg možete "cimati" u 1 ujutro kada bi najrađe i kompjutor i sebe bacili u kantu za smeće. 

Tada imate tim. Onda slijedi pokušavanje po principu pogreške i nove pogreške. Razumijte da ta igra (ili bilo koji projekt) niste vi. Ako ne uspijete, ne znači da ste vi neuspjeh. Idite ponovno. Rovio Games (tvorci Angry Birdsa) su bili na pragu bankrota i pokušali su sa 51 igrom prije nego su pogodili s Angry Birds. 

Ako se želite zaposliti u gaming industriji, javljajte se kompanijama koje vam se čine da rade vama zanimljive projekte, uključite se u Facebook grupe (npr. Game Developers Croatia), Reddit teme, zapratite zanimljive ljude na Twitteru. 

Šta Vas danas najviše inspiriše u svakodnevnom radu?

- Mogućnost pozitivnog utjecaja. Zato je i smisao svega što osobno radim - impact (utjecaj). To možda i najbolje opisuje zašto sam bio aktivan i u dostavi hrane, donacijama, animaciji, sportu, pisanju, popularizaciji znanosti i drugim područjima života. Duboko vjerujem da, ako uspijemo ostaviti ovaj svijet za centimetar bolje mjesto nego što je bilo prije nego smo došli na njega, da smo uspjeli.