Skoro pa nemoguće dobiti posao u državnim institucijama bez političke "pomoći"

Korupcija kao model ponašanja. Toliko je duboko ukorijenjena u bh. društvu da je praktično nemoguće dobiti posao u državnim institucijama bez političke "pomoći", a često je nemoguće doći i do liječnika. Borba protiv ove društvene pošasti, nažalost vodi se samo na papiru.

Poražavajuće je što je kompletna javnost upoznata o pošasti klijentelističkog zapošljavanja, koje je u BiH, čini se, rasprostranjenije i od korupcije.

“Štela famozna. Ključni način dolaženja do posla. Prema istraživanjima Transparency Internationala, preko 90 posto poslova u javnoj upravi se raspoređuje klijentelistički”, kaže Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora TI BiH.

U dijelu institucija koje imaju propise javnih konkursa, tzv. štela se provodi na način da se unaprijed zna ko će biti osoba izabrana na određenu poziciju. Ko je “najbolji kandidat”, bez obzira na kvalifikacije ili stručnu spremu, određuju političke stranke na vlasti. Klijentelističko zapošljavanje se bazira na netransparentnosti, unaprijed dostavljenim odgovorima na pitanja prilikom pismenog testiranja ili subjektivnim procjenama članova komisije.

“Ako vi imate javni konkurs da većinu bodova nosi nekakav opšti utisak sa intervjua, time se manipuliše i bilo kakva testiranja ili kvalifikacije na kraju gube smisao, ako ćete vi više od 50 posto ocjene zasnovati na tome kakav ste vi utisak, koji je vrlo subjektivan, stekli na osnovu kandidata i tu se najviše manipuliše. Nije samo to. Ima mnogo drugih problema i činjenice na koji način se utiče i na Agencije za državnu službu gdje su najuređeniji propisi, koliko su podložne političkim utjecajima i ko čini članove komisija koji odlučuju”, rekla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH.

Iako je javni konkurs prema onome što iznosi Transparency International odavno o izgubio smisao, u Federaciji BiH i na državnom nivou se još uvijek provodi, za razliku od entiteta Republika Srpska gdje veći procenat javnih ustanova i nema konkursne procedure za zapošljavanje. Poražavajuće je da je malo onih koji su spremni prijaviti nepravilnosti konkursne procedure, mada ga nije nemoguće bar poništiti.

“Ili u krajnjem slučaju da se poništi konkurs, mi smo to uspjevali u velikom broju slučajeva kada smo pružali pravnu pomoć građanima, ali onda kada ispratite novi konkurs koji se raspiše onda se ponovo ide na pogodovanje istim licima kojima je pozicija namijenjena”, rekla je Korajlić.

Na konferenciji u povodu međunarodnog dana borbe protiv korupcije poručeno je da se promjene mogu desiti ukoliko građani aktivnije prijavljuju sve nepravilnosti, parlamentarac Dragan Mioković to potcrtava za sektor u kojem se penzionisao, policijski, koji je također prepoznatljiv po tzv. štelama.

“Najlošija je odluka šutiti i ne prijaviti. Ja znam da postoji percepcija unutrašnje kontrole unutar policijskih agencija, da neće svoj na svog, ipak postoji sistem unutar policijskih agencija, prijavljujte slučajeve korupcije jer je to nedopustivo unutar policijskih snaga“, istaknuo je Dragan Mioković.

“Iz VSTV-a priznanje da je pravosuđe dio problema, no i dalje apel na građane da prijavljuju nepravilnost. Građani su osnov toga. Nemamo dovoljno izvještaja od policijskih agencija za ova krivična djela”, kaže Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a.

I na kraju pitanje je šta je ušutkalo narod poznat po inatu, zašto se samo šapuće o štelama. Institucije su zakazale nebrojeno puta, ali bez pritiska građana stanje se neće promijeniti. I u našoj zemlji prijaviti nepravilnosti prilikom zapošljavanja treba, ne zato što je uređena, već u najmanju ruku, zato što je nepotrebno, da pošten narod unaprijed, nesmetano, bilo ko pravi budalama.