Vatrogasac i ronilac iz Neuma o uzgoju školjki: Prvo je to bio hobi, a danas i obrt

U srcu jedinog bosanskohercegovačkog grada s izlazom na more, mladi Ante Džono ne samo da se suočava s izazovima pod vodom kao ronilac i intervenira u hitnim situacijama kao vatrogasac, već je predan i uzgoju školjki. Najprije mu je to bio hobi, a kasnije je preraslo u obrt.

Ljubav prema uzgoju morskih plodova Ante je naslijedio od svoga oca.

"Mi smo u Neumu starosjedioci. Otac mi je bio ribar i začetnik školjkarstva u Neumu. Pokrenuo je to nekad oko 1980. godine. Hodao je po Pelješcu i učio o tome. Ja sam radio uz njega, a kada on zbog godina više nije mogao, preuzeo sam uzgoj školjki", otkrio je Džono.

Sada se bavi uzgojem mušula i kamenica, a plasira ih većinom u neumskim restoranima i hotelima, dok manji dio ode u ostatak Bosne i Hercegovine.

Otkupna cijena za kilogram mušule je 3 marke, a 1,5 marka za jedan komad kamenice. Potražnja je, kaže Džono, u sezoni iznimno velika, a svake godine sve veća.

Pojašnjava da školjke imaju svoj kontinuitet i da im se treba posvetiti cijele godine, posebno uzgoju kamenice. Uz svakodnevni posao i obaveze ne bi to mogao raditi sam, stoga mu u radu pomogne cijela obitelj, supruga, roditelji i prijatelji.

"Svaka školjka ima svoje vrijeme kada se mrijesti. Tada se morate posvetiti lovu mlađi, a onda slijedi kontinuirani rad da se proizvede školjka. Mušula je puno lakša za proizvesti jer ona za otprilike godinu do godinu i pol dana raste od mrijesta do konzumne prodaje. Kamenici treba dvije i pol godine. Puno prođu kroz ruke. Čak tri, četiri puta svaka školjka prođe kroz ruke dok je dovedemo do prodaje", dodao je on.

U Neumu su se nekada mogli legalno naručiti prstaci, ali sada je njihov izlov zabranjen kao i u ostatku Europe. Džono kaže da je problem s prstacima što njima treba dugo da narastu, a žive u kamenu.

"Da bi došli do njih potrebno je udarati čekićem od kamen, čime se uništava podmorje. Stoga su zabranjeni svugdje u svijetu. Kod nas još ima tog izlova, ali po meni to nije dobro jer se dosta štete radi prirodi", rekao je on.

Očuvanje prirode od velikog mu je značaja, što su pokazale i aktivnosti Ronilačkog kluba u Neumu čiji je predsjednik bio osam godina.

"Kroz rad kluba bavimo se ekologijom. Svake godine organiziramo eko akcije čišćenja našeg podmorja, a često sudjelujemo i u drugim akcijama u morima, rijekama i jezerima. Idemo često u Mostar, Dubrovnik, Metković, Ljubuški itd.", dodao je on.

Govoreći o svakodnevnim obvezama koje ima kao vatrogasac, kaže da je izazov raditi ljeti jer ima puno intervencija, posebno ako je godina sušna.

"Biti vatrogasac je zahtjevno. Čak i kada nema posla uvijek smo u pripravnosti, moramo biti spremni. Iako je ranije bio problem s nedostatkom radne snage, u zadnje vrijeme smo se pojačali. Trenutno se radi na dodatnom zapošljavanju. Zimi ne nedostaje radne snage, ali ljeti je uvijek potrebna koliko god da nas ima", smatra Džono.

S obzirom na to da je Neum turistički grad, Džono je naglasio da su intervencije gotovo svakodnevne u ljetnom razdoblju kada dnevno u gradu boravi oko 20 tisuća ljudi.