Prostorni plan i strategije razvoja Općine Bihać: Jedan od planova uvođenje administrativnih i finansijskih olakšica za buduće investitore
U namjeri da predstavimo općinu Bihać, ali i Unsko-sansko Kanton, te doznamo neke činjenice i uslove koje bi bile bitne za buduće investitore koji su spremni ulagati u ovu općinu, stupili smo u kontakt sa Službom za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti koji su za eKapija.ba odgovorili na nekoliko pitanja vezana za prostorni plan razvoja općine Bihać.
1. Navedite bar pet glavnih pravaca razvoja Općine Bihać?
- Glavni pravci razvoja Općine Bihać proizilaze iz usvojene Strategije razvoja Općine Bihać. Polazeći od definisane razvojne vizije, izvršenih analiza primjenom savremenog metodološkog pristupa, te analize prilika koje su evidentne u ekonomsko – privrednom okruženju. Generalna strateška opredjenja Općine Bihać u planiranom periodu su: Razvoj ekonomije uz kontinuirano povećanje investicionih ulaganja, povećanje zaposlenosti, povećanje industrijske proizvodnje, povećanje izvoza i vanjskotrgovinske stabilnosti, povećanje izvornih prihoda i ostvarenje drugih pozitivnih makro-ekonomskih efekata;
· Kreiranje povoljnog ambijenta i poslovnog okruženja za potencijalne investitore
· Ekonomija utemeljena na znanju i novima tehnologijama – globalno konkurentna tržišna privreda;
· Afirmacija regionalne i interregionalne povezanossti o kvalitetnije uključivanje u ekonomske integracione procese;
· Razvijena poljoprivreda i prerađivačka agro-industrija
· Razvijen turizam-Općina Bihać je prestižna turistička destinacija sa NP UNA;
· Podrška razvoju izvozno orijentiranoj privredi;
· Kvalitetnija valorizacija i racionalno korištenje prirodnih resursa;
· Unaprijeđenje zaštite i promocije čovjekove okoline;
· Razvoj institucionalne strukture za unaprijeđenje partnerstva javnog, privatnog i nevladinog sektora;
· Razvoj privredne infrastrukure kao preduvjet za razvoj ekonomije;
· Razvijen sektor malih i srednjih poduzeća (SME Sektor);
· Razvoja poslovne infrastrukture za podršku razvoja SME;
· Razvoj finansijskih instrumenata za razvoj SME;
· Kreiranje i permanentno unaprijeđenje afirmativnog imidža Općine Bihać;
· Visok stepen zaposlenosti i educiranost ljudskih resursa;
· Kreiranje povoljnog okruženja za razvoj, primjenu i transfer znanja i tenologije;
· Uspostavljen sistem podrške mladima;
· Kreiranje i unaprijeđenje povoljnog okruženja za realizaciju razvojnih poduzetničkih ideja i projekata;
2. Koje su komparativne prednosti Općine Bihać?
- Bihaćka općina je smještena na svjerozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Unsko-sanskom kantonu, u dijelu koji je administativnmom podjelom države pripao FBiH. Njena površina poslije Dejtona, iznosi 9000 km², povećana je za 212 km² teritorije USK-a i 1,7 posto BiH.
Geoprometni položaj općine je veoma povoljan. Preko područja općine Bihać prolazi niz međunarodnih i magistralnih putnih pravaca, koji povezuju ovo područje sa širim okruženjem. Željeznička pruga Zagreb-Split prolazi također područjem općine Bihać, vezujući Dalmaciju sa Zapadnim dijelom Balkana. Tranvezalni željeznički pravac Bihać – Bosanki Novi povezuje Savski razvojni pravac sa Bihaće, i Unsko-Sanskim kantonom. Veoma je važan dijagonalni putni pravac, čija je realizacija u pripremi, preko Bihaća i Sarajeva će povezati Zapadnu Evropu sa Bliskim Istokom, što će posebno pozitivno djelovati na postojeći veoma povoljan geoprometni položaj grada i općine Bihać.
Prirodni resursi na kojima se temelji ekonomski razvoj općine čine: šumski resursi, mineralne sirovine i nemetali, poljoprivredno zemljište, hidroenergetski potencijali, termomineralne vode, prirodne ljepote i fenomen rijeke Une.
Područje Općine predstavlja po svojoj geološkoj građi perspektivnu i značajnu bazu za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Mineralne sirovine su zastupljene gipsom, dolomitom, krečnjakom arhitektonsko-građevinskim kamenom „Bihacit“. Na nalazištu gipsa u Kulen Vakufu izvršena su geološka istraživanja i utvrđene rezerve od cca 7,0 mil. Tona kvalitetnog gipsa i svrstava se u najveće nalazište gipsa u Evropi.
U neposrednoj blizini grada nalazi se ležište arhitektonsko-građevinskog kamena „Bihacit“, na kojem se istraženi radovi na manjem dijelu i utvđena nalazišta 630.000 m³ kamena.
Najznačajnije ležište dolomita nalazi se u Gati (utvrđene geološke rezerve od 1,0 mil m²) i Dobrenica (rezerve od 2,6 mil. m²).
Ležište krečnjaka Pritoka, pripada krečnjacima širokog područja gornjokrednih naslaga. Istražni radovi su izvršeni i utvrđene rezerve 8,5 mil. m³ krečnjaka visoke kvalitete. Na području Skočaja, Doljana i Tihotine utvrđene su rezerve boksita, ali se ne vrši eksploatacija.
Ukupna površina šuma na području općine Bihać prije Dejtonskog sporazuma iznosila je oko 36.360 ha, u okviru čega je šuma u društvenom vlasništvu oko 33.860 ha ili 93 %, a u privatnom vlasništvu oko 2.500 ha ili 7 %. Nakon Dejtonskog sporazuma površina šuma je povećana za 15.600 ha (dio općine Drvar), i sada iznosi 51.960 ha. Problem u ovoj oblasti je nekontrolisana sječa koja je nesrazmjerna u odnosu na pošumljavanje.
Prema katastarskim podacima općina Bihać raspolaže sa 27.313 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 19.808 ha ili 72,5 % u privatnom vlasništvu, a 7.505 ha u državnom vlasništvu. Posmatrano po kulturama i klasama na njive se odnosi 12.324 ha (45,2 %), voćnjake 481 ha (1,7 %), livade (32,4 %), pašnjake (20,7 %). Od ukupnih površina njiva u 2006. godini zasijano je 3111 ha ili svega 25 %. Poslije Dejtonskog sporazuma poljoprivredno zemljište Općine je povećano za 4,375 ha. Kod poljoprivrednog zemljišta najviše su zastupljena zemljišta IVa i Ivb bonitetne kategorije dok se zemljište II bonitetne klase nalazi u dolini rijeke Une na prostoru Ripča do Bihaća i zastupljena su 9,69 %. To su aluvijalno pjeskovita karbonatna tla visoko bonitetno ocijenjena i čine prvu agrozonu. Glavni problem vezani za onečišćenje tla su površinska eksploatacija raznih sirovina: urbanizacija prostora-deponije otpada.
3. Na čemu će se bazirati prostorni i okolinski razvoj općine Bihać u narednom periodu?
- Prostorni i okolinski razvoj općine Bihać u narednom periodu će se bazirati na slijedećim opredjeljima i ciljevima:
· Racionalno korištenje prostora prema njegovoj prirodnoj pogodnosti i mogućnosti uređenja za namjene koje obezbjeđuju održiv razvoj područja općine;
· Policentričan model prostorne organizacije koji će obezbijediti uravnotežen razvoj cjelokupnog područja općine, pri kojem će funkcionalno diferencirani i prostorno uravnoteženi urbani centar imati najznačajniju ulogu;
· Revitalizacija demografski najugroženijih područja općine i raznim mjerama podsticanje ostanka i opstanka stanovništa u ruralnim područjima;
· Formiranje i provođenje politike prostornog razvoja, zasnovane na naučnim principima i usklađene sa politikom razvoja svih drugih djelatnosti, koja će obezbjediti da prostorno uređenje bude u funkciji racionalnog i uravnoteženog razvoja svih djelatnosti, a takav razvoj djelatnosti da doprinosi racionalnom korištenju, očuvanju i zaštiti prostora;
· Definisanje osnovnih postavki zemljišne politike koja će afirmisati tržišni model gazdovanja svim resursima općine, posebno ukupnog prostora i građevinskog zemljišta;
· Afirmacija programiranja i planiranja uređenja građevinskog zemljišta i komunalne izgradnje kao nosećeg instrumenta implementacije svih planskih dokumenata, i to ne samo na bazi realnih potreba, već i na osnovu stvarnih materijalnih, finansijskih, lokacionih, organizacionih i drugih mogućnosti, odnosno kao sinteza potreba i stvarnih mogućnosti;
· Obezbjeđenje prostornih i drugih uslova za očuvanje, zaštitu i unapređenje prirodne sredine (Nacionalni park Una) i posebno u urbanim centrima;
· Obezbjeđenje racionalnog korištenja raspoloživog zemljišta, posebno čuvanje i korištenje poljoprivrednog zemljišta viših bonitetnih kategorija;
· Čuvanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, putem njihove revitalizacije i stavljanja u funkciju ukupnog razvoja, usklađivanje interesa njihove zaštite sa interesima razvoja i razmještaja privrednih kapaciteta, infrastukturnih sistema i naselja;
· Zaštita prostora utvrđenih i pretpostavljenih ležišta mineralnih sirovina;
· Ostvarivanje koncepta transparentne i efikasne javne administracije i razvoj institucija specijaliziranih za podršku prostornog razvoja;
· Prihvatanje strateškog planiranja kao kontinuiranog procesa, koji zahtjeva stalno inoviranje i prilagođavanje planora prostornog razvoja;
· Obezbjeđenje sinhronizacije, koordinacije i usklađivanje planova iz pojedinih sektora infrstrukture u fazi izrade prostorno-planskih dokumenata i realizacije programa izgradnje i uređenja građevinskog zemljišta;
· Permanentno i kontinuirano usklađivanje prostorno-planskih dokumenata sa planskim dokumentima iz oblasti infrastrukture;
· Osnivanje i organizovanje općinskih i kantonalnih institucija iz oblasti prostornog uređenja;
4. Da li postoje privredne grane koje su manje poželjne u općini Bihać (npr.zbog očuvanja životne sredine)?
· Ne postoje privredne grane koje su manje poželjne u općini Bihać, ali postoje iskazana strateška opredjeljenja za razvoj i unaprijeđenje turizma, proizvodnju zdrave hrane, poljoprivredu i šumarstvo i druge komplementarne djelatnosti, kao i uvjeti, procedure i zakonska ograničenja za sve djelatnosti, objekte i uređaje koji su izvan strateških opredjeljenja i koji mogu štetno utjecati na okoliš općine, kantona i FBiH.
5. Navedite domaće i inostrane investicije koje su realizirane, ili su u planu, a predstavljaju ponos općine?
- Općine Bihać je ponosna na više domaćih i stranih investicija:
· Uređenje centralne gradske jezgre-izgradnja gradskog trga i popločavanje Bosanske ulice
· Izgradnja infrastrukturnih objekata gradske komunalne infrastrukture
· Objekata turističko-ugostiteljske ponude
· Sportskih i kulturnih objekata i sadržaja
· Intenziviranom stambenom izgradnjom
· Izgradnjom novih privrednih kapaciteta u suradnji sa austrijskom kompanijom Austronet
· Uspješnim poslovanjem kompanija: Meggle, Gorenje, Bihaćka pivovara, Čavkunović, Laser i druge manje kompanije
· Proizvodnjom kapaciteta srednjeg i malog poduzetništva i obrta
· Planirana i skora izgradnja aerodroma "Globuć"
· Dovršetak kolektorske kanalizacione mreže i izgradnja centralnog uređaja za prečišćavanje otpadniha voda
6. Kada je riječ o odluci kompanije Al Zamel da gradi poslovno stambeni kompleks u Bihaću, da li će uskoro, dakle, nakon urbanističke, uslijediti i izdavanje građevinske dozvole?
- Izdavanje građevinske dozvole investitoru će uslijediti u zakonskom roku, može i prije, ukoliko odmah nakon ispunjenja svih uvjeta koji su utvrđeni Rješenjem o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta, i uvjeta koji su utvrđeni Urbanističkom saglasnosti i ostalim uvjetima u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju o korištenju na nivou FBiH, Zakonom o prostornom uređenju USK-a, Zakonom o građevinskom zemljištu i drugim okolinskim zakonima.
7. Kada se može očekivati početak radova?
- Početak radova na realizaciji investicije Al Zamel nije uvjetovan zahtjevima općine Bihać, nego spremnošću investitora da svojim aktivnostima i ispunjenjem obaveza ubrza početak radova.
8. Da li planirate uvođenje administrativnih i finansijskih olakšica za buduće investitore?
- Općina Bihać planira uvođenje administrativnih i finansijskih olakšica za buduće investitore u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu i drugim pozitivnim zakonskim propisima i odlukama Općine Bihać, donesenim na osnovu zakona.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.