Evropska komisija: Koheziona politika s 8,95 milijardi eura mijenja Hrvatsku

Koheziona politika EU od 2021. do 2027. doprinijeće znatno boljem izgledu Hrvatske koja bi trebalo da postane energetski nezavisnija, s većom stopom zaposlenosti, kvalitetnijom željeznicom, proizlazi iz jučerašnjeg izvještaja Evropske komisije o očekivanim rezultatima kohezione politike u ovom programskom razdoblju.

U sadašnjem programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine za kohezionu politiku namijenjeno je 378 milijardi eura iz evropskog budžeta, a s nacionalnim doprinosima ukupna ulaganja trebalo bi da dostignu 54 milijardi eura, prenosi novinska agencija HINA.

Hrvatska u ovom programskom razdoblju ima 8,95 milijardi eura kohezionih sredstava, dostupnih kroz pet fondova: Evropski fond za regionalnih razvoj (ERDF), Kohezioni fond (CF), Evropski socijalni fond plus (ESF+), Fond za pravednu tranziciju (JTF), kao i kroz programe za evropsku teritorijalnu saradnju (Interreg).

Hrvatska je među zemljama članicama koje imaju najviše sredstava kohezione politike: 298 eura godišnje po glavi stanovnika, koliko je imala i u prethodnom programskom razdoblju od 2014. do 2020.

Najveći dio kohezionih sredstava u ovom programskom razdoblju Hrvatska je namijenila ispunjavanju ciljeva zelene tranzicije i prelaska na nisko-ugljeničnu privredu: 2,3 milijarde eura, što bi trebalo da poveća energetsku efikasnost, smanji emisiju zagađujućih gaasova za više od 20 odsto, da smanji potrošnju energije za 17 odsto, poveća udio obnovljivih izvora energije s ciljem da 2030. godine 60 odsto električne energije bude iz obnovljivih izvora i na taj način smanji zavisnost od uvoza energije.

Ta ulaganja će doprinijeti jačanju "cirkularne privrede" povećanjem kapaciteta za recikliranje za 180.000 tona godišnje.

Za borbu protiv klimatskih promjena Hrvatska je predvidjela 31,09 odsto sredstava iz ERDF-a i 38,89 posto iz CF-a, a više od 650 miliona eura iz ta dva fonda je za očuvanje bioraznolikosti.

Oko 980 miliona eura biće uloženo u razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne saobraćajne mreže. Očekuje se da će 84 kilometra modernizovanih željezničkih pruga povećati broj broj putnika željeznicom za više od 200.000 godišnje.

Hrvatska do kraja ovog programskog razdoblja namjerava da poveća ulaganja u istraživanje i razvoj na 2,5 posto BDP-a s 1,25 odsto 2020. Nastojaće da pojača digitalizaciju preduzeća i poveća kvalitet e-usluga.

Očekuje se da će pomoć dobiti više od 13.500 malih i srednjih preduzeća i da će to omogućiti stvaranje više od 3.000 novih radnih mjesta.

Sredstvima kohezione politike Hrvatska će pokušati da smanji nestašicu radne snage povećavanjem zaposlenosti žena i ranjivih grupa (niskokvalifikovanih radnika, osoba s invaliditetom i osoba koje nisu ni zaposlene, niti se školuju, niti pohađaju programe osposobljavanja).

Isto tako, nastojaće da riješi problem nedostatka kvalitetnih socijalnih usluga, naročito dugotrajne njege.

S 1,9 milijardi iz ESF+ i 2,5 milijarde eura iz ERDF-a nastojaće da postigne nacionalne ciljeve do 2030. godine o dostizanju stope zaposlenosti od 75 odsto, sudjelovanju 55 odsto odraslih u programima učenja i osposobljavanja i smanjenju siromaštva za 298.000 osoba.

Više od 110.000 nezaposlenih i 25.000 zaposlenih dobiće aktivnu podršku za nalaženje posla ili napredak u karijeri. Više od 2.000 obrazovnih institucija dobiće pomoć za sprovođenje obuke i osposobljavanja.

Koheziona politika trebala bi da doprinese boljim socijalnim uslugama i pojača sistem hitne medicinske pomoći i telemedicinskih usluga. Jedan od ciljeva je 80.000 novih korisnika godišnje usluga e-zdravlja.

Oko 13 odsto sredstava iz ERDF-a namijenjeno je za urbani razvoj kroz sredstva integrisanih teritorijalnih ulaganja. Cilj je povećati broj funkcionalnih urbanih područja koja dobijaju sredstva od integrisanih teritorijalnih ulaganja s osam koliko ih je bilo u razdoblju 2014-2020, na 22 u ovom programskom razdoblju. Predviđena je pomoć i za ostrva.

Hrvatska će kohezionim sredstvima nastojati da smanji razlike u razvijenosti pojedinih dijelova zemlje.

Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika prema kupovnoj moći sada je na 70 odsto prosjeka EU i samo su tri članice EU po tome lošije od Hrvatske.

Pored toga, velike su razlike između pojedenih regiona: tako je Grad Zagreb na 121 odsto prosjeka EU, a četiri županije na istoku Hrvatske su na 35 do 37 odsto evropskog prosjeka.

Ulaganjima iz evropskih fondova Hrvatska namjerava da smanji te razlike, posebno se usredsređujući na planinska i potpomognuta područja, i na područja s velikim padom broj stanovnika, navodi Evropska komisija.