Upozorenje iz Brisela: Vizna politika BiH sve više odstupa od standarda EU

Tri ključne institucije Evropske unije u svom najnovijem izvještaju ukazale su na niz nepovoljnih kretanja u viznoj politici Bosne i Hercegovine u odnosu na EU. Objavljivanje dokumenta vremenski se poklopilo s odlukom Brisela da započne proces ukidanja bezviznog režima za Gruziju.

"U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima", stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapandog Balkana i Europske unije.

Riječ je o osmom po redu izvještaju koji su zajednički pripremili Evropska komisija, Evropski parlament i Vijeće Evropske unije, a o njegovom sadržaju izvijestio je Politicki.ba.

U analiziranom periodu Bosna i Hercegovina se izdvaja kao jedina država koja je zabilježila izraženiji negativan trend. Istovremeno, Srbija, Albanija i Kosovo, a naročito Crna Gora, pooštrili su svoje vizne režime, iako se u Briselu navodi da prvi efekti tih mjera još uvijek nisu naročito ohrabrujući.

Sjeverna Makedonija je, prema izvještaju, jedina zemlja koja je gotovo u potpunosti uskladila svoju viznu politiku s listom Evropske unije, uz tek jednu preostalu razliku u odnosu na države čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU.

"Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.

Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju sigurnosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija", ističe se u Izvještaju dalje.

Posebna pažnja u izvještaju posvećena je i granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koja se opisuje kao duga i porozna te se navodi da je tokom prošle i ove godine postala glavni ulaz za neregularne migrante na zapadnobalkanskoj ruti prema Evropskoj uniji.

Iako se bilježe određeni pomaci, poput konačnog početka angažmana Frontexa u BiH, dokument upozorava da se i u tom segmentu pojavljuju problemi koji ranije nisu zabilježeni. Kao primjer se navodi oblast readmisije, gdje značajnijih zastoja nema u većini zemalja, osim u Bosni i Hercegovini, u kojoj su evidentirana, kako se navodi, nepotrebna proceduralna odlaganja. Slične poteškoće registrovane su i na Kosovu.

"U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizirane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsificiranih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni krivotvoreni elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata", stoji dalje u ovom dokumentu.

Ukrajina i Kosovo u dokumentu se spominju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog povećanja priliva migranata, dok se situacija u Gruziji ocjenjuje posebno alarmantnom. Prema navodima, u toj zemlji se nalazi oko 160.000 ruskih državljana koji tvrde da su napustili Rusiju kako bi izbjegli mobilizaciju i traže azil u EU, no u Briselu izražavaju snažnu skepsu prema tim tvrdnjama, naročito u kontekstu pogoršanih odnosa s Tbilisijem.

Na kraju izvještaja iznesene su i konkretne preporuke upućene Bosni i Hercegovini. Iako se priznaje da su određeni koraci već preduzeti, naglašava se potreba za dodatnim naporima u nekoliko prioritetnih oblasti. To uključuje hitno dodatno usklađivanje vizne politike s listom EU, uz fokus na države koje predstavljaju sigurnosni ili migracijski rizik, unapređenje kontrole izdavanja viza državljanima visokorizičnih zemalja, te jačanje upravljanja granicama kroz povećanje kapaciteta granične policije, suzbijanje nezakonitih prelazaka i intenzivniju saradnju s Frontexom. Također se insistira na jačim provjerama bezviznih ulazaka, posebnoj kontroli autentičnosti pasoša i napretku u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR).

Iako u dokumentu nisu navedene konkretne države prema kojima BiH treba pooštriti ili uvesti vizni režim, ranije je poznato da EU od vlasti u Sarajevu traži uvođenje viza za Kinu, Rusiju, Tursku, Azerbejdžan, Katar i Kuvajt, kao i ukidanje sezonskog, ljetnog bezviznog režima sa Saudijskom Arabijom. Bosna i Hercegovina je već ukinula bezvizne aranžmane s Bahreinom i Omanom, ali u Briselu ocjenjuju da to nije dovoljno te preostalih šest plus jedan aranžman smatraju neusklađenim s viznom politikom Evropske unije, navodi Politicki.ba.