
Foto: Ilustracija, Getty Images/iStockphoto
14.03.2025 |
EU / POLITIKA
Izvor: Agencije
Nacrtom se otvara put da EU uspostavlja kontroverzne "centre za povratak" odnosno centre za deportaciju van bloka.
Očekuje se da se novom uredbom EU, u koju je Euractiv imao uvid, uvedu strožija pravila o migraciji i olakša stvaranje čvorišta za povratak.
Novim zakonodavstvom Komisija zapravo želi da omogući članicama da istraže inovativne ideje, uključujući "centre za povratak".
Nova uredba, piše briselski portal Euractiv, bit će direktno primenjiva i obavezujuća za sve članice zaobilazeći potrebu za nacionalnom implementacijom.
Nacrtom se otvara put da EU uspostavlja kontroverzne "centre za povratak" odnosno centre za deportaciju van bloka.
"Cilj mi je da omogućim članicama da misle o novim, inovativnim idejama, uključujući centre za povratak", rekao je tada eurokomesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner na brifingu iza zatvorenih vrata.
O ovom pitanju u EU se diskutuje mjesecima, pri čemu je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila koncept u pismu članicama u oktobru i pozvala na dalje razgovore.
TRI SCENARIJA DEPORTACIJE
Prijedlogom su previđena tri scenarija za povratak lica - u njihovu zemlju porijekla, u zemlju iz koje su došli ili u zemlju sa kojom članica EU ima sporazum o "centru za povratak".
Prema Brunerovim riječima, pitanje povratka je ključno.
"Trudimo se da ljudima damo osjećaj da imaju kontrolu nad onim što se dešava u Evropi", rekao je, dodajući da će, ako partije demokratskog centra ne riješe to pitanje, EU "potpuno izgubiti povjerenje građana".
Cilj novih pravila je da stvore jedinstveni sistem povratka rješavajući nedosljednosti u tumačenju pravila a kako bi se pozabavila niskim stopama povratka koje EU bilježi, prenosi Dnevni evropski servis.
"Četvoro od petoro ljudi sa odlukom o vraćanju ostaje u EU", rekao je Bruner i istakao da je to neprihvatljivo.
Kako je već prethodno najavila predsjednica EK, uredbom se predlažu novi "evropski poredak povratka" i uzajamno priznanje odluka o povratku među članicama.
Međutim, u nacrtu se navodi da ovo međusobno priznanje neće biti obavezno.
Novim predlogom bit e uvedena strožija pravila za pojedince sa odlukom o povratku, posebno prema onima koji se smatraju bezbijednosnom prijetnjom.
Dalje se navodi da osnov za pritvor treba da bude proširen kako bi se smanjio rizik od bjekstva, uz mogući period pritvora do 24 mjeseca.
Za one koji su prijetnja po bezbijednost, pritvor traje onoliko koliko sudija smatra da je potrebno nakon procjene.
Zabrana ulaska, ranije ograničena na pet godina, mogla bi da bude produžena na deset godina pri čemu do 20 godina za visoko rizične pojedince.
Predviđeno je i ukidanje fiksnog perioda za povratak od sedam do 30 dana a kontrola za rokove se daje članicama.
Tekstom nove uredbe takođe se otvara put za veću ulogu Frontexa kod povratka.
Na agendi EK je i utrostručenje Frontexa na 30.000 ljudi.
Bruner je potvrdio i planove za ubrzavanje revizije odredaba o bezbijednoj trećoj zemlji u okviru novog Pakta o migraciji.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.