Kipar na čelu EU u vrijeme kriza: Šta su prioriteti predsjedavanja

Svečanim događajem koji će danas biti održan na centralnoj sceni Kiparskog pozorišta u Nikoziji, Kipar i zvanično započinje predsjedavanje Vijećem Europske unije. Otvaranju će prisustvovati predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, kao i veliki broj europskih zvaničnika i lidera. Time će biti označen početak šestomjesečnog mandata Kipra na čelu Vijeća EU, koji traje od 1. januara do 30. juna 2026. godine.

Pored europskih zvaničnika, ceremoniji će prisustvovati i više međunarodnih predstavnika, među kojima su generalni sekretar Arapske lige, generalni sekretar Vijeća za saradnju Zaljevskih zemalja te drugi visoki gosti iz inostranstva.

Današnji događaj predstavlja zvanični start kiparskog predsjedavanja, tokom kojeg će fokus biti stavljen na jačanje sigurnosti, otpornosti, konkurentnosti i očuvanje europskih vrijednosti. Iako ima snažnu simboličku dimenziju, inauguracija nosi i značajnu političku težinu jer će definisati okvir i pravac budućih pregovora i inicijativa koje će Kipar voditi u prvoj polovini 2026. godine.

Program ceremonije uključivat će obraćanja kiparskih i europskih zvaničnika, umjetnički segment pod režijom Kostasa Silvestrosa, kao i simbolično predstavljanje glavnih prioriteta predsjedavanja.

Početak kiparskog mandata obilježit će dva važna događaja – današnja ceremonija u Nikoziji te sastanak Kolegija komesara, zakazan za 15. i 16. januar u Limasolu.

Vijeće Europske unije, zajedno s Europskim parlamentom, ima ključnu ulogu u donošenju zakonodavnih odluka na nivou EU. U okviru tog tijela države članice pregovaraju, usvajaju zakone i koordiniraju zajedničke politike, pri čemu Vijeće predstavlja interese nacionalnih vlada.

Za razliku od Europske komisije i Europskog parlamenta, Vijeće EU nema stalnog predsjednika. Funkcija predsjedavanja rotira se među državama članicama na period od šest mjeseci, a zemlja koja preuzima tu ulogu vodi sjednice, određuje dnevne redove i usmjerava zakonodavne procese, s ciljem osiguravanja kontinuiteta i saradnje unutar Unije.

Predsjedavanja se realiziraju kroz tzv. „trio“ model, koji omogućava koordinaciju prioriteta tri uzastopne države članice tokom 18 mjeseci. U tom okviru, Malta je već obavljala ovu funkciju 2017. godine, a ponovno će je preuzeti 2030., čime doprinosi dugoročnom usklađivanju politika na nivou EU.

U kontekstu pojačanih geopolitičkih izazova, ekonomskih pritisaka i ubrzanih tehnoloških promjena, Kipar je predstavio program predsjedavanja fokusiran na jačanje europske strateške autonomije, otpornosti i kvaliteta života građana.

Pod sloganom „strateška autonomija, otvorena prema svijetu“, kiparsko predsjedavanje zagovara pristup koji ima za cilj osnaživanje sposobnosti EU da samostalno djeluje kada je to neophodno, uz istovremenu posvećenost multilateralizmu, međunarodnom pravu i poretku zasnovanom na pravilima.

Strateška autonomija, prema ovom pristupu, podrazumijeva zaštitu europskih interesa, vrijednosti i sigurnosti, uz zadržavanje otvorenosti za globalnu saradnju. Poseban naglasak bit će stavljen na sigurnost i odbranu kroz jačanje pomorske sigurnosti, zaštitu kritične infrastrukture, otpornost na cyber i hibridne prijetnje, kao i bolju koordinaciju u kriznim situacijama povezanim s klimatskim promjenama i drugim velikim izazovima.

Ekonomska sigurnost, energetska otpornost i bolja povezanost bit će razvijani kroz jačanje lanaca snabdijevanja, unapređenje energetske sigurnosti i infrastrukture, te poboljšanje povezanosti, posebno u ostrvskim i perifernim regijama.

U oblasti konkurentnosti i jedinstvenog tržišta, planirano je pojednostavljivanje propisa, smanjenje administrativnih opterećenja i uklanjanje prepreka, uz lakši pristup finansiranju kako bi se potakle inovacije i održiv dugoročni rast.

Koncept otvorene i angažirane Europske unije podrazumijeva intenziviranje saradnje sa susjednim regijama, jačanje partnerstava s globalnim akterima i podršku međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima. Proširenje EU ostaje jedan od strateških prioriteta, uz nastavak podrške Ukrajini.

Jedan od ključnih ciljeva predsjedavanja odnosi se i na jačanje unije vrijednosti i socijalne kohezije, što uključuje zaštitu demokratije, vladavine prava i temeljnih prava, te rješavanje društvenih izazova poput pristupačnog stanovanja, siromaštva i dostupnosti osnovnih usluga. Posebna pažnja bit će posvećena djeci, mladima, obrazovanju, razvoju vještina i mentalnom zdravlju.

Realizacija ovih ciljeva u velikoj mjeri zavisi od osiguranja adekvatnog finansiranja. Kiparsko predsjedavanje snažno će se fokusirati na pregovore o narednom višegodišnjem finansijskom okviru EU, smatrajući da su ulaganja u konkurentnost, koheziju, proširenje i krizne odgovore od presudne važnosti.

Sastanak Kolegija komesara, koji okuplja sve europske komesare pod vodstvom Ursule von der Leyen, održat će se 15. i 16. januara u Limasolu. Ovaj događaj ima i snažnu simboličku dimenziju, s naglaskom na more, Mediteran i najjugoistočniju luku EU, kroz koju se povezuje regija u okviru plana „Amalthea“.

Povezanost će biti jedan od centralnih stubova kiparskog mandata. Tokom predsjedavanja očekuje se usvajanje prve Strategije Europske unije za luke, kao i provedba Pakta za Mediteran.

Prvi neformalni ministarski sastanak na Kipru planiran je između 21. i 23. januara, a okupit će ministre pravde i unutrašnjih poslova država članica. Takvi sastanci dio su redovne prakse svakog predsjedavanja i fokusirani su na nelegislativne teme, omogućavajući otvorene i neformalne rasprave.

Na predstojećem skupu razgovarat će se o pitanjima povratka i migracija, Schengenskom prostoru, povratu imovine, prekograničnom vraćanju nezakonito iznesenih kulturnih dobara, kao i o postupanju prema adolescentima i mladim odraslim osobama u okviru krivičnog pravosuđa.