Na stranici povjernika za proširenje i susjedsku politiku EU Štefana Fulea danas je objaviljen izvještaj o napretku BiH i ostalih zemalja Zapadnog Balkana i Turske u europskim integracijama, koje je Fule sa strategijom proširenja EU danas predstavio EU Parlamentu. No, što se tiče BiH ovaj izvještaj se, kao i prethodnih godina, prije čini se, može nazvati izvještaj o nenapretku nego o napretku.

Za razliku od Srbije koja je ostvarila značajan napredak u ovom procesu, BiH je u skoro svim sektorima, koji prati ovaj izvještaj, ostvarila nikakav ili ograničen napredak.

Podsjetimo, izvještaj se fokusira na provedbu političkih i ekonomskih kriterija kao i usvajanje europskih standarda za zemlje aspirante za članstvo u EU. Što se tiče BiH u izvještaju se navodi da nije bilo vidljivog napretka u uspostavi funkcionalnih i održivih instutucija. Jedna od zamjerki kao i prethodnih godina je da Ustav BiH mora biti usklađen sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i u tom kontekstu vlasti moraju implementirati presudu Sejdić-Finci.

Što se tiče Parlamenta BiH navodi se da je veoma mali napredak postignut u usvajanju EU legislative. Suradnja između državnog i entietskih parlamenta mora biti bolje institucionalizirana kako bi se poboljšalo planiranje legislative diljem zemlje.

Gledajući provedbu ekonomskih kriterija u izvještaju je navedeno da iako gospodarstvo polako izlazi iz recesije, gospodarski rast i dalje ostaje krhak, a kratkoročni izgledi su se pogoršali zbog proljetnih poplava.

Usprkos nekih prethodnim poboljšanjima vezanim za registaciju i pokretanje poslovanja u BiH taj proces je i dalje ostao kompliciran i skup, a značajne administrativne prepreke za razvoj privatnog sektora su i dalje prisutne. Tako zbog nedostatka harmonizacije u registracijskim procedurama u entitetima kompanije i dalje moraju biti registrirane u oba eniteta da bi mogli poslovati u cijeloj zemlji.

"Implementacija reformi u poslovnom okruženju u RS-u nastavljena je i u 2014. uspostavom one-stop-shopa za registraciju kompanija od prosinca/ decembra 2013. Smanjenje su procedure potrebne za registraciju sa 11 na 5 dana, a troškovi osnivanja smanjeni su sa 500-750 eura na 200 eura. U Federaciji usvajanje amandmana na Zakon o registraciji kompanija i Zakon o inspekcijama ima za cilj pojednostavljenje registracije kompanija. Ipak, usprkos ubrzanju ekonomske aktivnosti u 2013., broj novoregistriranih kompanija je smanjen za 14 posto u odnosu na godinu ranije. Sporo provođenje ugovora, ograničen pristup financiranju i politička nestabilnost i dalje su glavni faktori koji remente poslovanje u zemlji. Nikakav napredak nije postignut u oblasti zatvaranja poduzeća ili procedura bankrota'', navodi se u izvještaju od napretku BH. 

Što se tiče uvjeta na tržištu rada oni su i dalje  teški, a strukturalna krutost propisa i dalje otežava otvaranje novih radnih mjesta, uključujući i one za mlade koji su pozvali BiH vlasti na krenu sa hitnim mjerama za smanjenje prepreka za poticanje zapošljavanja, poboljšanje fleksibilnosti na tržištu rada, te povećanje stope zapošljavanja mladih.

Što se tiče održivosti fiskalne politike, navodi se da su važni koraci ka njenom poboljšanju poduzeti, ali da su potrebni značajni daljnji napori, posebice u oblasti jačanje kontrole izdataka i fiskalnoj disciplini.

"Upravljanje javnim financijama je ojačalo u 2013.- i 2014. jer su na vrijeme usvojeni državni i entitetski proračuni, iako je globalni okvir za fiskalne politike 2014.-2016. u 2015.-2017. usvojen sa određenim kašnjenjem. Kako bi popravila dugoročnu održivost enitetskih financija u rujnu/septembru 2013. Federacije je podržala strategiju reforme mirovinskog sustava. Novi Zakon o proračunu FBiH stupio je na snagu 2014. i ima za cilj poboljšanje koordinacije sa nižim razinama vlasti, kantonim i općinama. Ipak, kvaliteta fiskalnog izvještavanja je još uvijek niska i potkopava javnu kontrolu, kvalitetnu analizu i kreiranje politika", navodi se u izvještaju. 

Što se tiče državne zaduženosti, unutarnje i vanjske, navodi se da je ona još uvijek umjerena, ali da rastući trend javnog duga i pojačane potrebe servisiranja duga izvor makro-financijske ranjivosti.

Dugotrajne procedure potrebne za provedbu ugovora i slabosti u vladavini prava i dalje su štetne za poslovno okruženje, navedeno je između ostalog u izvještaju. 

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH naveo je kako u političkom dijelu Bosna i Hercegovina nije ispunila obaveze koje je preuzela svojim članstvom u Vijeće Europe, prvenstveno u provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.

"Radi se o više presuda. Tu je i proces dobre uprave, kao i neriješeno pitanje Mostara gdje građani nemaju mogućnost i dalje da glasaju", naveo je Sorensen.

Naglasio je da je u ekonomskom aspektu napravljen određeni pomak, prvenstveno u smislu djelovanja Fiskalnog vijeća, usvajanja proračuna, ali da to nije zadovoljavajuće.

"BiH ostvaruje 60 posto uvoza iz EU, značajan je i segment izvoza. Mi smo vama prirodno tržište i potrebne su konkretne mjere kako bi se cjelokupan sistem unaprijedio. Jedan od izazova na tom putu sa kojim se susreće BiH je onaj o uspostavi jedinstvenog tržišta. Tu još postoje problemi", istakao je Sorensen.

Poručio je da samo radna mjesta, radna mjesta i radna mjesta moraju biti ključni zadatak novih vlasti u Bosni i Hercegovini koji će biti uskoro izabrani na općim izborima.

Naglasio je kako socijalno-ekonsomski aspekti i problemi na koje je ukazano i na nedavnim prosvjedima u BiH, trebaju biti u fokusu. Istakao je kako je u tom segmentu Sporazum za rast i zapošljavanje predstavlja ono čemu se vlasti BiH, također, trebaju ozbiljnije posvetiti. "Pred BiH su naredne godine značajni izazovi od kojih je i onaj o naplati dugova koji će sustići ovu zemlju. Nužno je stoga napraviti vidljiviji napredak. Buduća visoka predstavnica EU jasno je nedavno istakla kako će realizacija mjera iz dokumenta o radu i zapošljavanju biti prioritet vlasti BiH nakon izbora, na osnovu kojih će se cijeniti napredak", istakao je Sorensen.

 

D.K