Drago Cmuk za Akta.ba: Tržište je bojno polje, a bez digitalnih tehnologija nema pobjede

21.09.2021. 10:45 / Izvor: Akta.ba
Drago Cmuk za Akta.ba: Tržište je bojno polje, a bez digitalnih tehnologija nema pobjede

Sve je izvjesnije da kompanije koje se ne digitaliziraju neće ni opstati, a sa druge strane za neke preživljavanje nije ni nužno.

Svijet je već odavno postao globalno selo, baš kako je govorio Mc Luhan. Informacije se šire velikom brzinom, a digitalizacija je postala neizbježna. Sve je izvjesnije da kompanije koje se ne digitaliziraju neće ni opstati, a sa druge strane za neke preživljavanje nije ni nužno.

One koje žele preživjeti moraju pripremiti dobru strategiju. Kakva je ta strategija u intervjuu za Akta.ba pojasnio je dr.sc. Drago Cmuk, Chief Business Officer u CADCAM Group za Hrvatsku i predavač iz područja digitalne transformacije poduzeća.

"Tržište je zapravo bojno polje, pokušavamo biti bolji i pobijediti protivnika i nadvladati u borbi za konkurentnost. Onaj ko tu ne računa na digitalne tehnologije, on ne računa na najjačeg saveznika i teško da će pobijediti. Digitalne tehnologije se toliko brzo razvijaju da ljudi koji su fokusirani na vlastitu izvrsnost, vlastiti proizvod ne mogu baš pratiti na dnevnoj bazi razvoj i ako to pokušaju najvjerovatnije će pogriješiti, a to je skupo. U tome je zapravo cijela priča strategije", kazao je Drago.

Kompanije trebaju ići tamo gdje se isplati

Ljudi previše očekuju od naprednih tehnologija. Ne treba ulijetati u tehnologije nego treba ići tamo gdje se isplati, a to, kaže Drago, treba učiti od nekoga ko zna.

"U poslu koji ćete ugasiti za nekoliko godina ne morate se digitalizirati, ali ako ne koristite digitalne tehnologije danas je jako teško biti konkurentan. One su najjeftinije, dostupne i mogu učiniti da budemo bolji i efikasniji, a korisnci će biti zadovoljniji. U konačnici, moći ćemo snižiti cijenu svog proizvoda i biti konkurentni", naglasio je.

Kada je u pitanju digitalizacija u BiH, Sloveniji i Hrvatskoj stepen digitalizacije se itekako razlikuje. Možemo reći da se Slovenija digitalizirala postepeno, Hrvatska donekle, a BiH kasni.

"Rat je napravio štetu u BiH i situacija za digitalizaciju je teža. Međutim, teža situacija za digitalizaciju znači prostor gdje je dvoznamenkasti rast moguć. Digitalnim tehnologijama u Hrvatskoj u čistom IT-u ne možete ostvariti dvoznamenkasti rast. U Sloveniji to može biti u prosjeku oko 5% u Hrvatskoj možda 10%, ali u BiH u IT-u možete doživjeti rast od 20%. Tu je ogroman potencijal. Imamo sjajnu priliku da nam se vrati sve što uložimo, a sa druge strane Evropa nas treba", ističe Cmuk.

Zanimanja prošlosti  

Zanimanja vezana za digitalizaciju nisu zanimanja budućnosti, smatra Drago, nego zanimanja prošlosti, jer ih je trebalo uvesti već prije 10 godina, a mi smo tu šansu propustili.

"Ljudi koji imaju to znanje za firme su sada kao vatrogasci, jer oni trebaju spriječiti da one izgore, a osnovni problem je što je većina tih vatrogasaca u Njemačkoj. Kada managerima to dođe u glavu ići će u Njemačku da ih vrate. IT zanimanja su već danas deficitarna na našim prostorima, a uskoro će to biti glavna kočnica napretku.", naglasio je.

Digitalne tehnologije i obrazovanje

Digitalno društvo dijeli ljude na one koji se nose s njima i na one koji zaostaju. Obrazovni procesi ne idu u korak sa vremenom i to je činjenica. Drago je još 2005. godine pisao da nepismeni učitelji uče pismenu djecu.

"To je bilo prije 16 godina, a ti učitelji još uvijek rade na isti način. Šta ta djeca rade u slobodno vrijeme ja mislim da je nama teško razumjeti", kazao je.

Šta će nove generacije raditi u budućnosti teško je reći, jer sve više izgleda da smo prerasli čak i Orwellova predviđanja. 

"Moje dijete ima 12 godina. Računao sam neki dan i ona će ići u mirovinu 2077. godine. Mi nemamo pojma šta će ona raditi niti ideju, a mi je trebamo educirati za to u obrazovnom sistemu koji je barem 30 godina prestar. Već sad kasni, a treba da educira mlade. Ne znamo ni opisati igralište na kojem će se djeca igrati", priča nam Drago.

Potencijal digitalnih tehnologija je ogroman, ali samim tim rastu i zamke. Moguće opasnosti razvoja tehnologije odavno je prepoznao Marshall McLuhan koji je rekao: "Prvo mi oblikujemo naše alate, a nakon toga ti alati oblikuju nas".

"Puno je lakše biti na TikToku nego raditi nešto kreativno, učiti ili igrati kreativne logičke igre. Ključno je pitanje kada će se naša djeca uskladiti prema digitalnom izazovu. Potencijal je ogroman, ali tom potencijalu rastu i zamke. Djeca lako upadnu u zamku da im on bude samo zabava, da im uzme vrijeme ili stvori negativne navike, a isti takav izazov je i u poslovanju", zaključio je Drago.

Koliko i kako ćemo koristiti digitalne tehnologije, na nama je da sami odredimo. 

E.O.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti