Općina Neum uknjižila cijelu obalu na sebe

Cijela plaža u Neumu, površine 2.860 kvadratnih metara, uknjižena je na Općinu Neum kao katastarska parcela 344 pod "ostalo neplodno zemljište". Ovo su podaci Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.

Općina Neum, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), je jedina koja u BiH ima izlaz na Jadransko more.

Dragan Jurković, načelnik Općine Neum (Hrvatska demokratska zajednica BiH) kazao je za RSE da "ništa nije urađeno mimo Zakona o vodama Federacije BiH (FBiH)".

"U tom zakonu stoji ko može biti upisan kao vlasnik – Federacija BiH, odnosno općina ili grad. Općina Neum je sastavni dio BiH i tu ne bi trebalo biti ništa sporno. To je samo političko-medijska hajka", kazao je Jurković za RSE.

Dodao je da u tom zakonu stoji šta je površinska voda prve, a što voda druge kategorije. More je, kaže, druga kategorija površinskih voda i knjiži se na općinu.

Zakonom o vodama Federacije BiH je definirano da je "javno vodno dobro 'u vlasništvu' FBiH za sve površinske vode prve kategorije", odnosno "'u vlasništvu' gradova i općina za sve površinske vode druge kategorije, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom".

Zakonom o vodama FBiH su u prvu kategoriju svrstane sve rijeke, prirodna jezera i močvare, te vještačke akumulacije.

"Sve preostale vode su vode druge kategorije", navodi se u Zakonu o vodama Federacije BiH.

Moguća apelacija Ustavnom sudu FBiH

Kako navodi Milan Dunović, potpredsjednik entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), postoje indicije da je Neum preknjižio s države na sebe morsku obalu. Vode, šume i poljoprivredno zemljište su, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, državno vlasništvo.

Dunović navodi i da su Općine Čapljina, također na jugu BiH, i Trnovo, u srednjoj BiH, knjiženje uradile na isti način kada je u pitanju poljoprivredno i šumsko zemljište.

Kako ističe, trenutno sa pravnim timom analizira dva zakona u FBiH - Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o vodama kako bi podnio apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH. Ovaj sud ocjenjuje usklađenost entitetskih zakona sa Ustavom Federacije BiH.

"Problem je što se mora naći tačno određeni zakon ili član zakona koji je u suprotnosti s određenim članom Ustava FBiH da bi se mogla pokrenuti apelacija", kazao je Dunović za RSE.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti federalnog zakona pred Ustavnim sudom FbiH mogu podnijeti predsjednik ili dopredsjednik FBiH, premijer ili dopremijer ili jedna trećina članova Zastupničkog ili Doma naroda Parlamenta FBiH", kako se navodi u Ustavu FBiH.