Revizija pokazala: Lokalna uprava nije dovoljno efikasna u rješavanju zahtjeva građana

Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka "Efikasnost lokalne uprave u rješavanju zahtjeva građana". Cilj je bio ispitati efikasnost lokalne uprave u rješavanju zahtjeva građana i uzroke koji dovode do nedovoljne efikasnosti u ovoj oblasti.

Revizija je obuhvatila aktivnosti općina i gradova preduzete u periodu 2018-2020. godine s ciljem osiguranja brzog i jednostavnog rješavanja zahtjeva građana. Aktivnosti lokalne uprave ispitane su na uzorku od 26 općina i gradova. Također, ispitane su aktivnosti Federalnog ministarstva pravde. Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i Generalnog sekretarijata Vlade FBiH s obzirom na njihovu ulogu u stvaranju pretpostavki za pojednostavljenje upravnog postupka i digitalizaciju usluga u javnoj upravi.

Pojava pandemije COVID-19 jasno je potvrdila da digitalna transformacija nije samo poželjna, već i apsolutno neophodna za efikasan i funkcionalan javni sektor. Upravo zbog toga, namjera predmetne revizije bila je potaknuti lokalnu upravu i nadležne institucije FBiH na veću efikasnost u digitalizaciji javnih usluga.

Rezultati revizije pokazali su da lokalna uprava nije dovoljno efikasna u rješavanju zahtjeva građana jer općine i gradovi nisu osigurali brzo i jednostavno podnošenje zahtjeva, pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti, kao ni rješavanje zahtjeva u propisanim rokovima.

Informacije potrebne za ostvarivanje prava u lokalnoj upravi nisu uvijek sveobuhvatne i lako dostupne građanima. Naime, na većini službenih internet-stranica općina i gradova nedostaju sve potrebne informacije, a pojedine nisu osigurale ni mogućnost elektronskog preuzimanja obrazaca. Različitim ranjivim skupinama, shodno njihovim potrebama, nije se olakšao pristup informacijama i uslugama lokalne uprave i na taj način poboljšala inkluzivnost.

Zahtjevi se u praksi najčešće podnose u prostorijama lokalne uprave, što iziskuje vrijeme i troškove koji nastaju zbog potrebe odlaska u općinu/grad, te čekanje u redovima. Revizija je pokazala da čak 81% općina i gradova iz uzorka nije osiguralo mogućnost podnošenja zahtjeva elektronskim putem ni za jedan administrativni postupak.

 Samo je Općina Travnik obezbijedila elektronsku predaju zahtjeva za veći broj administrativnih postupaka, među kojima su i složeniji postupci.

Prilikom predaje zahtjeva neposredno u lokalnoj upravi građani se moraju prilagoditi radnom vremenu šalter sale, odnosno pojedinih službi, koje je često ograničeno na određeni broj sati u toku dana. Primjera radi, u jednoj lokalnoj upravi, koja pruža usluge za cca 105 hiljada stanovnika, radno vrijeme centra za usluge građanima i područnih ureda gradske uprave je od 09:00 do 13:00 sati, pri čemu je pauza od 11:00 do 11:30.

Nijedna općina/grad iz uzorka nije u potpunosti osigurala da se dokumentacija potrebna za rješavanje zahtjeva pribavlja po službenoj dužnosti, iako su, shodno zakonskim odredbama, to bile dužne. Građani često samostalno pribavljaju dokumentaciju, kako onu koju izdaju drugi organi tako i onu kojom raspolaže općina, odnosno grad. Ovakve okolnosti nameću im administrativna opterećenja, a lokalnu upravu čine neefikasnom.

Rješavanje zahtjeva građana u lokalnoj upravi nije uvijek blagovremeno. Građani nekad čekaju od jedne do dvije godine kako bi zahtjev bio riješen uprkos višestruko kraćim zakonskim rokovima. O razlozima kašnjenja podnosioci nisu adekvatno obaviješteni, što stvara neizvjesnost i postupak čini nepredvidivim.

Nadležne institucije na federalnom nivou nisu blagovremeno realizovale aktivnosti koje su imale za cilj pojednostavljenje upravnog postupka i stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronskih usluga. To se prevashodno odnosi na kašnjenje u donošenju propisa kojima bi se trebalo urediti elektronsko podnošenje i rješavanje zahtjeva.