Problem građevinskog otpada rješiv ali je u administrativnoj blokadi?

Sanitarna deponija Smiljevići je na više nivoa problematična i teška tema.

Ta gradska deponija je eksploatisana i punjena kroz zadnjih preko 50 godina.

Samim tim, predmetom je kako politiziranja, kako upitnih dozvola preko ozbiljnih izvještaja o njenoj opstojnosti i funkcionalnosti, pa sve do dovođenja u pitanje njene problematike u smjeru sigurnosti ali i očuvanja okoliša.

Brojne problematike

Koncem prošle godine, tadašnji ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša u Vladi Kantona Sarajevo, Almir Bečarević, na temu deponije Smiljevići komentirao je organizacijski, upravni i operativni problem predmetne deponije ali i doveo u pitanje njenu funkcionalnu efikasnost.

Pozvao je tada na zatvaranje deponije jer ista "nema nijednu dozvolu (vodnu, okolinsku, upotrebnu)".

Arhiv, Smiljevići

Godinama unazad se govori i o njenom izmještanju na lokaciju izvan grada, na kojoj bi se izgradila nova, moderna deponija sa spalionicom koja ne zagađuje zrak i postrojenjima za reciklažu.

Planovi su dugogodišnji da se lokacija sadašnje deponije sanira, konzervira i pretvori u park.

Bilo je čak i predviđanja da je procjena trajanja postojećeg prostora za odlaganje otpada unutar sanitarne deponije Smiljevići oko 5 godina prema studiji Svjetske banke.

Da bi se postojeća deponija zatvorila a nova otvorila, zadužene su više instance vlasti.

Općina Novi Grad Sarajevo još od 2020. godine ka Vladi KS komunicira stav da nije saglasna sa proširenjem deponije, poštujući volju građana, te da se zalaže za izmještanje i iznalaženje nove lokacije.

Svakako da sve navedeno svjedoči o ozbiljnim problemima, ali, bilo kako bilo, aktuelna postavka stvari je da je to za sada aktivno i vrlo važno odlagalište otpada za građane Sarajeva.

Korištenje resursa sa akcentom na postojeću mehanizaciju

S tim u vezi, podrazumijevalo bi se da se koriste svi postojeći resursi u smjeru maksimalizacije efikasnosti, bar kada je u pitanju mehanizacija, ali to nažalost nije slučaj.

Naime, na deponiji Smiljevići se već par godina u nizu, nalazi mašina za reciklažu građevinskog otpada, velikih operativnih mogućnosti koja nije u upotrebi.

Radi se o drobilici određenih vrsta građevinskog otpada, što su za Akta.ba potvrdili iz KJKP "Rad".

Mašine drobilice su, kako ih nazivaju distributeri, "neopjevani heroji" u borbi protiv otpada. One usitnjavaju različite materijale pretvarajući velike količine otpada u veličine kojima se može upravljati.

Samim tim, otpad postaje manje teret, a više resurs koji čeka da bude iskorišten.

Sve mašine za drobljenje "ruše barijere tradicionalnih metoda" odlaganja otpada i predstavljaju sinergiju između održivosti i tehnologije te "utiru put za zeleniju budućnost".

Arhiv, Smiljevići

Mašina postoji ali se ne koristi

Zanimalo nas je zašto drobilica nije u operativnoj funkciji obzirom na veliku potrebu za ovom vrstom reciklaže i u čemu su prepreke.

"Da bi se mašina pustila u rad potrebno je da se obezbijede svi potrebni uslovi za puštanje u rad, poput eksproprijacije zemljišta na kojoj će se nalaziti ploha za recikliranje građevinskog otpada (koja je u toku), pribavljanje potrebnih dozvola za rad, te izvrši ograđivanje prostora kako bi eliminisali spoljne uticaje na rad plohe za reciklažu grđevinskog otpada. Pored navedenog također je potrebno da se izvrši priprema odlagališta inertnog materijala, građevinskog otpada i postrojenja za recikliranje građevinskog otpada u okviru centra za upravljanje otpadom, odnosno da se uspostavi sistem po kojem će funkcionisati ploha za recikliranje građevinskog otpada.", izjavili su za Akta.ba iz KJKP "Rad".

Iako su postojale špekulacije da je ova reciklažna mašina bila višemilionska investicija, te da bi ista mogla biti ponuđena na prodaju nekoj privatnoj kompaniji slične opisne djelatnosti, iz KJKP "Rad" su iznijeli činjenično stanje.

"Činjenica je da u realizaciji ovog projekta učestvovali Federalno ministarstvo turizma i zaštite okoliša, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i KJKP "RAD" d.o.o. Sarajevo, te predmetna mašina nije višemilionska investicija već je njena cijena bila 395.900 KM, koja je nabavljena za drobljenje određenih vrsta građevinskog otpada, a koja će biti operativna kada se obezbjede uslovi za rad plohe za preradu građevinskog otpada kako bi nabavljena mašina korištena u svrhu za koju je i nabavljena.", pojasnili su iz KJKP "Rad".

Ne koristi se ni ono što se ima 

Postavlja se pitanje zašto se ne koristi operativno vrijedna i potrebna mehanizaciju koju deponija posjeduje. 

Ako se uzme u obzir činjenica da toliko toga nedostaje apsurdno je da postoji kupljena mehanizacija koja u određenoj mjeri može biti benefitna po neke problematike ali se ipak ne koristi.  

Na pitanje koju ulogu ima matična Općina Novi Grad u ovom "reciklažna mašina na Smiljevićima" predmetu, iz KJKP "Rad"-a kažu da postoji uloga u dijelu izdavanja saglasnosti.

"Općina ima ulogu u izdavanju potrebnih dozvola i saglasnosti koja se odnose na nadležnosti lokalne zajednice, dok implementacija ostatka projekta, odnosi se na više nivoe vlasti", ističu.

Arhiv, Smiljevići

Općina Novi Grad bez odgovora

Kontaktirali smo i općinskog načelnika matične Općine Novi Grad, na čijem se lokalitetu nalazi deponija, ali do objave ovog teksta nismo dobili tražene odgovore.

Općina se nije oglasila o tome da li je upoznata da se predmetna mašina ne koristi, zašto nije u operativnoj funkciji, niti da li je Općina odgovorna za saglasnosti koje je naveo KJKP "Rad" i zašto su na snazi opstrukcije. 

U slučaju da se Općina Novi Grad naknadno oglasi na ovu temu, objavit ćemo i njihovu stranu priče.

Bolja prioritizacija

No, jasno je da određena problematika stopira upotrebnu moć postojeće mehanizacije, u ovom slučaju, predmetne drobilice, a samim tim stopirana je i mogućnost naprednije mehanizacije i adekvatnije reciklaže na deponiji koja ima i previše problema.

Nada postoji da će se ubuduće bolje postavljati prioriteti i bolje određivati opravdanost opstrukcija bilo koje vrste a u cilju boljeg kvaliteta života svih građana. 

N.K.