EU kaznila Google sa 400 miliona eura zbog kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka

Google je kažnjen sa više od 400 miliona eura (459 miliona dolara) zbog kršenja GDPR-a (Opće uredbe o zaštiti podataka).

Irska Komisija za zaštitu podataka (DPC) pokrenula je istragu protiv kompanije Google Ireland prije šest godina, nakon pritužbi više evropskih organizacija za zaštitu prava potrošača u vezi s načinom na koji ovaj tehnološki gigant obrađuje podatke o lokaciji.

DPC je istraživao zakonitost i korektnost obrade podataka o lokaciji, kao i obaveze kompanije Google u pogledu odgovornosti prema odredbama GDPR-a.

Utvrđeno je da korisnici Googlea možda nisu bili svjesni da se njihova lokacija koristi za plasiranje oglasa kojima se utječe na njih ili za zaključivanje o njihovim interesovanjima.

Istraga je obuhvatila "aktivnosti na webu i u aplikacijama", "historiju lokacija" i "preciznost lokacije" u periodu od 25. maja 2018. do 4. februara 2020. godine.

DPC je izrekao administrativne novčane kazne u ukupnom iznosu od 403 miliona eura i naložio Googleu da u roku od šest mjeseci uskladi svoje postupke obrade podataka s propisima.

Ovo je četvrta najveća kazna koju je izrekao DPC otkako je GDPR stupio na snagu.

Zamjenik komesara Graham Doyle izjavio je: "Podaci o lokaciji su vrsta ličnih podataka koji se obrađuju putem praćenja lokacije i uključuju podatke koje prikuplja ili obrađuje Google, a na osnovu kojih se – samostalno ili u kombinaciji s drugim informacijama – može utvrditi lokacija pojedinca."

"Podaci o lokaciji mogu donijeti kako koristi, tako i štete pojedincima. Oni mogu značajno unaprijediti korisnost online usluga, ali mogu otkriti i veliku količinu informacija o pojedincu, uključujući i one koje su po svojoj prirodi privatne", kazao je on.

Dodao je: "GDPR osigurava visok nivo zaštite ličnih podataka širom EGP-a [Evropskog ekonomskog prostora] i zahtijeva da se obrada ličnih podataka vrši na zakonit, korektan i transparentan način."

"Zbog propusta kompanije Google u tom pogledu, pojedinci možda nisu bili svjesni da se njihova lokacija koristi, na primjer, za plasiranje oglasa kojima se utječe na njih ili za zaključivanje o njihovim interesovanjima, te su mogli izgubiti kontrolu nad svojim ličnim podacima. Zadržavanje podataka o lokaciji korisnika duže nego što je to bilo potrebno dodatno je doprinijelo tom gubitku kontrole", kazao je on.

Glasnogovornik Googlea izjavio je: "Ovaj slučaj se odnosi na ranije politike koje su u međuvremenu ažurirane."

"Od 2019. godine značajno smo unaprijedili svoje prakse i uveli efikasne alate koji pojednostavljuju upravljanje podacima o lokaciji", rekao je glasnogovornik.

Izmjene uključuju mogućnost da korisnici podese automatsko brisanje podataka sa svojih naloga u ciklusima od tri, 18 ili 36 mjeseci, kao i uvođenje opcija koje korisnicima omogućavaju potpuno isključivanje personalizovanih oglasa i upravljanje načinom na koji se podaci o njihovoj lokaciji koriste za oglašavanje.

Istovremeno, podaci o Googleovoj "Vremenskoj liniji" (Timeline) sada se pohranjuju direktno na uređaje korisnika.

Google je također naveo da ne pohranjuje preciznu lokaciju uređaja u okviru historije aktivnosti na webu i u aplikacijama prilikom pretraga, već umjesto toga bilježi "procijenjeno opće područje".

U toku su još tri zvanične istrage velikih razmjera koje se tiču ​​Googlea, a sve se nalaze u poodmakloj fazi.