Hoće li kantoni biti kamen spoticanja u procesu EU integracija?

Kantoni će u narednim fazama EU integracija imati sve značajniju ulogu osobito u odgovaranju na pitanja iz Upitnika koji bi EU trebala dostaviti BiH kako bi procjenila njenu spremnost da započne proces pristupanja.

Glavno pitanje koje se sada postavlja je koliko će kantoni sa svojim kapacitetom i kadrom biti u mogućnosti pratiti ubrzani temo integracija koje nam slijedi ukoliko bude prihvaćena naša aplikacija za članstvo. 

Naime, popunjavanje Upitnika je za svaku zemlju tehnički najzahtjevniji i najobimniji zadatak u sklopu procesa integracija i na njemu će se testirati spremnost svih razina vlasti pa tako da kantona da brzo i efikasno dostavi podatake koji su traženi. 

Europska komisija je BiH još 2012. poslala testni upitnik vezan za  dva poglavlja-okoliš i javne nabavke. On je bio svojevrsna simulacija onoga što će nam slijediti. Tada se jasno vidjelo da je iz okoliša od ukupno129 pitanja kantoni u odgovorima spominju 369 puta, navodi se u analizi Vanjskopolitiče inicijative (VPI) kojom se željela sagledati uloga kantona u procesu EU integracija. 

Denis Piplaš, autor analize, za Akta.ba kaže da kada se bude odgovaralo na Upitnik treba biti jasno da će dobar dio odgovora zahtijevati uključivanje kantonalne razine vlasti i tu se mora stvoriti neka vrsta baze podataka da bi bi i svi kantoni i one razine vlasti koje dijele nadležnost bile u stanju da odgovore na pitanja.

On ističe da je pozitivno što je Bosna i Hercegovina u okviru zadanog vremenskog roka od četiri mjeseca na vrijeme dostavila odgovore EK, ali da postoje zamjerke na  nepovezanost odgovora i nedostatak koordinacije.

''Kroz razgovore se između redova moglo zaključiti da bi sličan način odgovaranja na stvarne upitnike mogao dovesti do dodatnog usporavanja ili produžavanja cijelog postupka'', navodi se u analizi. 

Izazov bi također mogla biti i često nejasna podjela nadležnosti, naročito u pogledu davanja službenih odgovora, stajališta i planova Europskoj komisiji. 

Ono što se mora imati na umu je, navodi i to, da ćemo za odgovore za 35 poglavlja dobiti isto vremena kao za navedena dva što pokazuje koliko će to biti kompleksan i zahtjevan posao u smislu obima odgovora, prevođenja, prikupljanja  podataka..., navodi Piplaš.

"Radi svega navedenog je neophodno već sada početi sa strateškim razmišljanjem i pripremama za uspješno odgovaranje na pitanja iz upitnika. Sama uspostava mehanizma koordinacije ne rješava ovaj problem. Upravo to i jeste suština priče u vezi s ulogom kantona, jer ih najzahtjevniji dio posla čeka zapravo izvan samog mehanizma koordinacije'', navodi on.

Shodno tome bitno je racionalno odrediti trenutne administrativne mogućnosti, što je naročito bitno u kantonalnim administracijama, s obzirom na to da europske integracije nisu prioritet u politici unutar kantona.

KANTONI NEMAJU ADMINISTRATIVNE KAPACITETE DA ODGOVORE IZAZOVIMA INTEGRACIJA

Baš sugovornik ističu da je proces europskih integracija proces u kojem je neophodno sudjelovanje cijele administracije i vlasti u kantonima. Zbog toga je neophodno raditi na jačanju ljudskih resursa unutar cjelokupne administracij. Mora postojati svijest o tome što se radi i zašto se radi, odnosno kakve prednosti i izazove sa sobom nosi proces priključenja EU-u.

Nažalost, iako postoji deklarativna podrška, integracije ne predstavljaju prioritetnu politiku u kantonima. To je vjerovatno jedan od osnovnih razloga zbog kojeg postoji jasan problem nerazumijevanja procesa EU integracija, a kao logički nastavak dobivamo činjenicu da trenutno ne postoje administrativni kapaciteti koji bi bili spremni da efikasno i, što je naročito bitno, kvalitetn odgovore na izazove ovoga procesa, navodi se u analizi.

Stručnjaci ističu da bi nam uspješno obavljen zadatak davanja odgovora na Upitnik odškrinuo vrata europskih integracija što to bi nam omogućilo da uđemo u samu srž procesa ,a to je pregovaranje i postepeno usklađivanje bh. zakonodavstva s acquijem. S druge strane, ukoliko se pokažemo nespremnim za ovaj dio posla, to bi moglo rezultirati ponovnim usporavanjem procesa i dugotrajnim odgađanjima procesa integracije.

"Ako su vlasti zaista zainteresirane za ubrzanje procesa europskih integracija, onda se to jedino može postići jačanjem kapaciteta institucija. Sama politička volja, ukoliko zaista postoji, neće biti dovoljna bez jake i dinamične administracije na svim nivoima vlasti", navodi naš sugovornik. 

O važnosti uloge kantona u predstojećem procesu integracija pokazuje i činjenica da će oni imati obavezu usklađivanja zakonodavstva u više od pola pregovaračkih poglavlja koje budemo imali EU.

Budući da još nije urađen Program integriranja, koji će pokazati koja institucije i koja razina vlasti je konkretno odgovorna za koji dio aquisa, za sada se radi se o inicijalnoj, a ne konačnoj podjeli acquisa, ali ipak ovaj podatak prikazuje kompleksnost i obim zadataka koji će biti stavljeni pred kantonalne institucije i administraciju.

KANTONI ĆE IMATI OBVEZU USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA U VIŠE OD POLA PREGOVARAČKIH POGLAVLJA

U analizi koji je radila Vanjskopolitička inicijativa(VPI) uvidjelo se da je do sada vrlo malo urađeno na usklađivanju zakonodavstva na kantonalnom nivou. Sličan problem postoji i u odnosu između kantona i Federacije BiH.

Harmoniziranje je svojevrsni rizik, ističe se, jer nemogućnost samo jedne institucije da ispuni svoje obaveze može usporiti ili zaustaviti cijeli proces. Zbog toga je neophodno ukloniti sve nedoumice oko  nadležnosti i odgovornosti putem Programa integriranja i njegovo što hitnije donošenje ima veliki značaj.

Ističe se da je program integriranja veoma važan za pripremu i strateško djelovanje kada govorimo o pregovorima i usklađivanju te da je njegovo nepostojanje jasan pokazatelj nepripremljenosti institucija za procese koji slijede, uključujući davanje odgovora na pitanja iz Upitnika EK-a.

Navodi da prema nekim procjenama i iskustvima susjednih zemalja od početka rada na spomenutom programu do njegovog završetka može proteći i 12 mjeseci.

''Za stvarnu podjelu acquisa druge su zemlje trebale tri mjeseca, a s obzirom na institucionalnu strukturu BiH moramo predvidjeti da će to kod nas i duže trajati, a još uvijek postoje dijelovi acquisa o kojima nema stajališta i dogovora između različitih nivoa vlasti“, navodi Piplaš. 

''Naša preporuka bi bila da finalna izrada ovog dokumenta počne čim prije, da to bude prvi naredni korak s kojim se kasni već nekoliko godina. Tim bi se programom formalno riješile sve nedoumice u pogledu zadataka i obveza pojedinih institucija i nivoa vlasti. Krajnje je vrijeme da se ovo pitanje prestane tretirati osjetljivim i da mu se pristupi kao neophodnom tehničkom koraku bez kojeg nema daljnjeg integriranja'', navodi on.

MEHANIZAM KOORDINACIJE: KANTONI ĆE MORATI NASTUPITI SA JEDINSTVENIM STAVOM Napominje i da su se mehanizmom koordinacije, koji je dugo bio kamen spoticanja, obveze kantona sada povećale. Predstavnici kantona su sada prisutni u procesu europskih integracija u svim tijelima i imaju pravo glasanja o svim pitanjima iz svoje nadležnosti. Navodi da je odluka o mehanizmu koordinacije bitna jer će se njome konačno uspostaviti rediti dijalog na nivou resornih ministarstava, čega je do sada kronično nedostajalo.To je naročito bitno iz perspektive odnosa između institucija Federacije BiH i kantona. Proces europskih integracija je smatra Piplaš naša najveća šansa da na neki način reformiramo stvari i moderniziramo državu. Tako da će se i kantoni morati međusobno uskladiti propise. Ovo je pozitivno jer do sada nije bilo dovoljne komunikacije u smislu europskih integracija, ali ni resornih pitanja među deset kantona.  Naime, mehanizam koordinacije se isključivo odnosi na veritikalne nivoe dok je horizontalna koordinacija ostavljena svakom nivou vlasti za sebe. "Nadamo da će mehanizam koordinacije biti platforma koja će pokriti i pitanja tehničke i političke prirode kako vertikalno, između nivoa vlasti, ali će to možda i natjerati da uspostave vrstu horizontalne koordinacije među kantonima jer će se od kantona sada očekivati da se pred radnim tijelima pojave sa jedinstvenim stavom", navodi on.  U tom pravcu ide i izjava predsjedavajući Vijeća ministara Denisa Zvizdića koji je rekao da će u tijelu nivoa koordinacije biti neophodno da svaki nivo vlasti dođe sa jedinstvenim stavom. To znači da ne može biti deset različitih mišljenja kantona, nego će prezentirati svoj jedinstven stav i o tom stavu će se samo raspravljati. ''Koliko će mehanizam koordinacije biti uspješan vidjet ćemo tek kada se uspostavi i kada bude testiran u praksi'', navodi Piplaš.

D.Kozina

Tekst je objavljen u sklopu projekta '"BiH i proces euroatlantskih integracija" "Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora".