Tržište kapitala: Perspektive otvorenih - uzajamnih fondova u BiH

Razvoj tržišta kapitala proteklih godina u Bosni i Hercegovini je doprinio da se počnu osnivati uzajamni fondovi. Osnivanje uzajamnih fondova predstavlja logičan slijed ako se uzmu u obzir kretanja na tržištu kapitala njegovog nastanka pa do danas. Do sada je osnovano 7 fondova ovog tipa u BiH i izgledno je da će se i njihov broj, broj ulagača i imovina kojom upravljaju konstantno povećavati.

Najvećim dijelom u BiH je certifikatska (vaučerska) privatizacija završena, privatizacijski investicioni fondovi usklađuju strukturu svoje imovine prema novim zakonskim odrednicama, brokerske kuće dolaze u fazu kada će investitori prepoznavati kvalitet usluge koju brokeri nude, a banke i osiguravajuća društva počinju pronalaziti i svoje interese kao aktivniji sudionici na tržištu kapitala. Sve ovo doprinosi tome da tržište samo prepoznaje potrebu da se pojavljuju novi instrumenti za ulaganja (državne i korporativne obveznice) kao i novi mediji, odnosno posrednici koji će povećati kvalitet investiranja. Ovu tezu potvrđuje i činjenica da su se otvoreni fondovi u FBiH počeli osnivati još u vrijeme kada je na snazi bio stari Zakon o Društvima za upravljanje i Privatizacijskim investicionim fondovima i kada su zakonske odrednice za uzajamne (otvorene) fondove bile nepovoljnije nego što će biti slučaj kada se u praksi počnu primjenjivati odrednice novog zakona o DUF i IF i Zakona o tržištu vrijednosnih papira.

Piše: Mr. Nedim Šaćiragić, Direktor ILIRIKA DZU - društvo za upravljanje fondovima d.o.o. Sarajevo

U proteklim godinama bili smo svjedoci veoma velikih oscilacija cijena dionica kako na domaćim tako i na svjetskim berzama, gdje se ipak na kraju pokazalo da se individualni ulagači mnogo teže snalaze i sporije reagiraju na promjene na tržištu kapitala u odnosu na profesionalne ulagače odnosno posrednike (posebno fondove). Tokom 2006. i 2007. godine bili smo svjedoci veoma velikog rasta cijena svih dionica na berzama što je za posljedicu imalo da su te cijene izgubile vezu sa realnim pokazateljima poslovanja preduzeća. U vremenu vrtoglavih skokova cijena dionica stanovnici BiH su uvidjeli mogućnost "brze i lake" zarade na berzi te su se počeli aktivnije uključivati u trgovinu dionicama.

Jedna od najvećih opasnosti za bilo koje tržište, ali i bilo koju finansijsku instituciju, pored kriza koje se povremeno pojave, jeste euforija. Euforija, bilo potkovana optimizmom (rast cijena dionica zasnovan samo na očekivanju) ili pesimizmom (povlačenje štednih uloga iz banaka), kao posljedicu izaziva anomalije na tržištu i svakako nanosi štetu koja može biti veoma velika. Uvećana potražnja za kupovinom dionica od prije dvije godine je za posljedicu imala visoke skokove cijena dionica (dnevno i 100% i više), pojedinci su počeli da ulažu nasumično (čak i cjelokupnu ušteđevinu), pojedinci su ulagali bez prethodne analize vrijednosnog papira u koji ulažu, bez pouzdanih informacija o vrijednosnom papiru, a u cijeloj priči su mnogi podigli kredite u želji da što više zarade. Istina je da niko nije mogao predvidjeti da će cijene dionica tako vrtoglavo opasti i da će ulagači pretrpjeti ekstremno velike gubitke, ali je također i istina da pojedinačni investitor u BiH i nije imao pravu adresu na koju bi se mogao obratiti da se posavjetuje o ulaganjima i rizicima koje ona nose.

Profesionalni posrednici (brokeri), banke, zatvoreni investicioni fondovi i otvoreni fondovi gledaju na investitore sa različitih stanovišta. Ukratko bi presjek izgledao ovako: profesionalni posrednici su zainteresirani za što veći obim prometa i za što bolju proviziju od transakcija, banke su zainteresirane da prodaju kredit i da imaju što veći procenat naplate, zatvoreni investicijski fondovi nemaju pritiska od strane ulagača da ostvare prinos na sredstva kojima upravljaju jer su u njihovom slučaju ulagači orjentisani na berzu i vrijednost koju mogu dobiti na tržištu.

Uzajamni fondovi su posrednici kod kojih je ulagač na prvom mjestu. Uzajamni fondovi su orjentisani na: što veći broj uplata, što je veća vrijednost fonda provizija koju društvo za upravljanje fondovima naplaćuje je veća, ulaganje sredstava fonda se radi sistematski i profesionalno jer je prvenstveni cilj ostvarivanje iznadprosječnog prinosa svojim ulagačima, a ulagači su na prvom mjestu, jer za slučaj da su nezadovoljni oni nisu orjentisani na berzu da bi prodali svoj udio, već oni svoja sredstva povlače direktno iz fonda i utiču na njegovi vrijednost.

Šta su otvoreni fondovi?

Zakonska definica uzajamnog (otvorenog) fonda glasi: "Otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom je posebna imovina, bez svojstva pravnog lica, koju uz dozvolu Komisije, osniva društvo za upravljanje, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom udjela u fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa odredbama ovog zakona i čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, da u svako doba zahtijevaju isplatu udjela, i da na taj način istupe iz fonda".

Iz zakonske definicije otvorenih fondova se mogu izvući osnovne karakteristike ove vrste fondova odnosno osnovne prednosti ulaganja u otvorene fondove:

- Fondovi nemaju svojstvo pravnog lica iz osnovnog razloga što je osnovni kapital fonda svakodnevno promjenljiv. Kapital i vlasnici udjela su registrovani kod Komisije za vrijednosne papire i Registra vrijednosnih papira, što omogućava da se izmjene vlasničke strukture, odnosno uplate i isplate ulagača obavljaju na prilično jednostavan način.

- Sredstva uložena u fond su uvijek dostupna. Ulagači nisu orjentisani na berzu kao kod ostalih vrijednosnih papira gdje nemaju nikakve garancije da iste mogu unovčiti. Neto vrijednost udjela uzajamnog fonda se obračunava svaki dan i ulagač u roku od 5 dana od dana podnošenja zahtjeva ima svoj novac na računu u banci. Likividnost udjela uzajamnog fonda je osnovna prednost ulaganja u uzajamne fondove u odnosu na druge vrijednosne papire.

- Fond predstavlja veoma dobar način smanjenja odnosno diverzifikacije rizika jer ulaže u veliki broj vrijednosnih papira, od kojih je dio sa fiksnim prinosom, i za relativno malu vrijednost početnog uloga (oko 200 KM) omogućuje svojim udjeličarima da naprave gotovo idealnu disperziju rizika.

- S obzirom na to da fond predstavlja skup imovine više lica troškovi transakcija se ravnomjerno dijele na cijeli portfolio čime se postiže značajno smanjenje ukupnih troškova trgovine.

- Društvo za pravljanje fondom je zainteresirano da upravljanje bude visoko profesionalno i da svojim ulagačima ostvari prinos koji je potencijalno veći nego li da ulagači novac drže samo u bankarskim depozitima. Istorijski trendovi pokazuju da je potencijalna dobit od ulaganja u fond veća nego li da se novac drži u depozitima kod banaka. U skladu sa ovim Društvo je dužno obezbijediti maksimalnu dostupnost promotivnih materijala fonda, proširiti prodajnu mrežu za udjele u fondu te svakodnevno na svojoj web stranici objavljivati neto vrijednost fonda i ostale relevantne podatke svojim ulagačima.

- Imovina Društva za upravljanje fondovima i Fonda je odvojena i striktnu kontrolu svih transakcija imovinom fonda provodi banka depozitar.

Kupovina udjela obavlja se isključivo uplatama novčanih sredstava. Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa društvom za upravljanje koje se obavezuje da će uplaćenim novčanim sredstvima upravljati kao dijelom zajedničke imovine, u skladu sa uslovima navedenim u prospektu. Sredstva otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom prikupljena emisijom i javnom prodajom udjela u fondu i imovina stečena ulaganjem uplaćenih novčanih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine fonda, čine otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih vlasnika udjela u fondu (Zakon o DUF i IF).

Minimalni osnivački kapital fonda je 1 milion KM. Svi troškovi fonda moraju unaprijed biti definisani prospektom i pravilima upravljanja fonda i društvo nema pravo naplaćivati niti jedan trošak od fonda koliko on nije odobren i od strane banke depozitara. U skladu sa ovim se ponovo ističe zaštićenost sredstava svih ulagača u fond.

Vrste otvorenih fondova

Pored svih gore navedenih prednosti ulagači uvijek moraju biti svjesni da bilo koje ulaganje u vrijednosne papire nosi određeni stepen rizika. Prije ulaganja se preporučuje da ulagači posvete dovoljno vremena analizi poslovanja više fondova, strukturi njihovih ulaganja, prospektu i pravilima upravljanja itd, jer samo tako mogu donijeti kvalitetnu odluku o ulaganju.

S obzirom na stepen rizika koji nose vrše se i podjele uzajamnih fondova.

1. Obveznički i novčani fondovi spadaju u manje rizične s obzirom da najveći dio sredstava imaju uloženo sa fiksnim prinosom. Naravno skladu sa ovim ovaj vid fondova i nudi relativno najniže prinose u odnosu na ostale vrste.

2. Mješoviti (za sada u BiH svi uzajamni fondovi su ovog tipa) ulažu i u vrijednosne papire sa fiksnim prinosom (obveznice i depozite) i u vlasničke vrijednosne papire (dionice). Ovi fondovi su rizičniji od prethodno navedenih fondova i predstavljaju najčešće fondove u finansijskoj industriji s obzirom da su im i potencijalni prinosi srazmjerno veći.

3. Dionički fondovi i fondovi koji ulažu u izvedene vrijednosne papire imaju najveći rizik, ali i potencijalno veći prinos na ulaganje.

U skladu sa gore navedenim može se reći da obveznički, novčani i mješoviti fondovi predstavljaju dobre prilike za ulaganje i štednju. Kao oblik ulaganja pogodni su kako za finansijske institucije tako i za privredne subjekte koji dio svojih sredstava mogu plasirati u fond i mogu računati na to da su im sredstva svakom trenutku na raspolaganju. Kao oblik štednje ovi fondovi su pogodni za stanovništvo jer pružaju dugoročnu sigurnost, nude potencijalno veće prinose i kvalitetno upravljaju sredstvima ulagača koji sami to ne bi mogli iz objektivnih razloga (vrijeme, znanje, iskustvo, dostupnost informacija).

Uzajamni fondovi u BiH

U Bosni i Hercegovini je do sada osnovano ukupno 7 uzajamnih (otvorenih) fondova od čega 4 u FBiH i 3 u RS.

Do sada su osnovani:

- Ilirika Moj Fond (balansirani fond),

- MF-Global.ba (balansirani fond),

- Hypo BH Equity (balansirani fond),

- Eurohaus Balanced (balansirani fond),

- Kristal Kapital (otvoreni fond),

- Advantis Diamond (otvoreni fond),

- Mikrofinplus (otvoreni fond).

Ukupna imovina kojom upravljaju ovi fondovi je oko 8.654.000 KM. Ukupan broj ulagača je oko 976 fizičkih i pravnih lica domaćih i inostranih.

Ukoliko podijelimo ukupnu vrijednost sredstava uloženih u uzajamne fondove u BiH dolazimo do podatka da je to okvirno oko 2 KM ili 1 EUR što je daleko ispod bilo kojeg iznosa uloženog u evropskim zemljama.

S obzirom da to da se legislativa u FBiH i RS još uvijek razlikuje, da svi fondovi s obzirom na vrijeme osnivanja nisu u mogućnosti da strukturiraju u potpunosti svoje portfelje vrijednosnih papira za sada i nije moguće izvući više detaljnijih statistika vezano na poslovanje fondova i politiku ulaganja. U narednim godinama biće veoma interesantno pratiti razvoj ovih finansijskih institucija, njihove strategije ulaganja i prinose koje će ostvarivati.

Veoma je bitna napomena da su u dosadašnjem periodu postojanja svi fondovi zabilježili određene minuse u poslovanju, ali da su svi ti negativni rezultati mnogo manji od padova koje su doživjele pojedinačne dionice kao i berzanski indeksi bilo u zemlji bilo u okruženju. Ovo je veoma bitna napomena jer potvrđuje tezu da ulaganje u uzajamne fondove nosi mnogo manji rizik nego li ulaganje u pojedinačne dionice. Finansijska kriza koja trentno vlada odražava se i na ovu industriju, ali s obzirom da ovi fondovi zapravo tek nastaju pred njima se nalaze i velike mogućnosti koje bi trebali iskoristiti.

Perspektiva otvorenih fondova u BiH

U ovom trenutku perspektiva otvorenih fondova u BiH je vezana na globalna kretanja na finansijskom tržištu u svijetu. Pred svim otvorenim fondovima koji su osnovani, ali i koji će se osnivati nalazi se niz i prijetnji, ali neosporno i široki spektar mogućnosti koje bi trebali iskoristiti. U ovom dijelu će se navesti samo neke koje se nalaze pred otvorenim fondovima u skoroj budućnosti:

- Usvajanje novih zakona u FBiH daje uzajamnim fondovima mogučnosti značajnog unaprijeđenja svog poslovanja u dijelu prodaje, promocije te kvalitetnijeg sprovođenja investicione politike. Sa novom legislativom investicione mogućnosti otvorenih fondova će biti mnogo šire gdje na prvom mjestu treba istaknuti mogućnosti ulaganja u inostranstvu u smislu kupovine kvalitetnih vrijednosnih papira te bolje disperzije rizika nego li što su fondovi sada u mogućnosti.

- Mogućnosti otvorenih fondova da razvijaju zajedničke proizvode sa osiguravajućim društvima i bankama (fond police i posebne vrste kredita).

- Preporučena dugoročnost ulaganja i prednosti koje ono nosi će tek sa protokom vremenema dobiti na značaju kada se pozitivni trendovi sa berzi odraze i na kretanje vrijednosti udjela uzajmanih fondova.

- Reforma mirovinskog (penzionog) sistema u BiH je već duži period u pripremi i kada ona započne otvoreni fondovi bi trebali tražiti svoje mogućnosti u okviru trećeg stuba mirovinskog osiguranja.

- Sa razvojem tržišta logičan slijed jeste razvoj specifičnih fondova različitog stepena rizika (obveznički, dionički isl).

- Uzajamni fondovi bi s obzirom na prirodu svog posla trebali biti jedni od nosilaca edukacije stanovništa o bitnosti pojedinčevog planiranja osobnih prihoda i rashoda i shvaćanja vremenske vrijednosti novca.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici: Vrijednosni papiri / Hartije od vrijednosti > ekonomski izvještaji