Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Ćevapi potvrdili status "glavne zvijezde"u gastronomskoj ponudi BiH

21.03.2014. 16:15 / Izvor: eKapija.ba

Turizam hrane (Food Tourism) predstavlja specifičan oblik selektivnog kulturnog turizma koji postaje sve popularniji u većini turističkih zemalja. Neki ga zovu gurmanskim turizmom (Gourmet Tourism), neki gastronomskim turizmom (Gastronomy Tourism), a neki kulinarskim turizmom (Culinary Tourism). Turizam hrane odnosi se na posjete turista proizvođačima hrane, festivalima hrane, restoranima i specifičnim lokacija, pri čemu je degustacija i doživljaj hrane jedan od osnovnih motiva za putovanje.

Ovaj oblik turizma polazi od međusobne povezanosti gastronomije i turističke destinacije, s obzirom da destinacija nudi hranu, piće, recepte kao i cjelokupni kontekst i kulturni okvir prehrambenih navika karakterističnih za određenu destinaciju.

Prema tome, gastronomski identitet, kao dio neopipljive kulturne baštine, ukoliko je dobro osmišljen i uključen u turističku ponudu, može poboljšati imidž destinacije, a time i njen turizam učiniti konkurentnijim.

Mnoge turističke zemlje su prepoznatljive po bogatstvu svoje gastronomske ponude: Italija je prepoznatljiva po pizzi i raznim vrstama tjestenina, Turska po neizbježnom kebabu, Španjolska po paelji (paella), a Japan po sushiju. Francuska, meksička, kineska kuhinja odavno su priznate kao kulturološke kategorije i ove destinacije privlače veliki broj turista, bez obzira da li je hrana primarni ili sporedni motiv njihovog putovanja. Ilustrativan je i primjer susjedne Hrvatske. Hrvatska je svoj gastronomski identitet shvatila vrlo ozbiljno te je Ministarstvo turizma RH 2011. godine započelo sa realizacijom projekta „Hrvatska autohtona kuhinja“, a koji se odnosi na izdavanje certifikata ugostiteljskim objektima o autentičnosti hrvatske kuhinje.

Prema Pravilniku o utvrđivanju posebnog standarda – Hrvatska autohtona kuhinja, certifikat se izdaje ugostiteljskom objektu čiji jelovnik sadrži 70% jela sa popisa jela gastronomske baštine. Osnovni cilj projekta jeste poticanje širenja nacionalne gastronomske ponude, autohtonih jelovnika kao i korištenje izvornih domaćih namirnica u svrhu njegovanja tradicionalne gastronomske baštine.

Stoga se postavlja logično pitanje ima li Bosna i Hercegovina uopće prepoznatljiv gastronomski identitet među stranim turistima? Koja su to jela koja simboliziraju kuhinju BiH u očima stranih turista? Koji su to elementi imidža kuhinje BiH?

U cilju utvrđivanja percepcije kuhinje BiH i zadovoljstva gastronomskom ponudom u BiH, prof. dr Almir Peštek i mr. sc Merima Činjarević sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu proveli su istraživanje među inostranim turistima koji su posjetili Bosnu i Hercegovinu.

Nalazi istraživanja pokazali su da gotovo polovina stranih turista (45%) doživljava našu kuhinju kao tradicionalnu. Jedna trećina stranih turista mišljenja je da kuhinja BiH predstavlja kombinaciju elemenata tradicionalne kuhinje Turske i zemalja Bliskog Istoka, a 25% njih je opisalo kuhinju BiH kao regionalnu.

''Na vrhu liste jela koje simboliziraju domaću kuhinju svoje mjesto osigurali su ćevapi, burek i baklava. Oko 90% ispitanika navelo je ćevape kao simbol kuhinje BiH, čime su ćevapi potvrdili svoj status 'glavne zvijezde' u gastronomskoj ponudi BiH. Burek je simbol domaće kuhinje za svakog trećeg stranog turista, a baklava za svakog četvrtog stranog turista'', pokazuju rezultati ovog istraživanja.

Na osnovu mjerenja stavova stranih turista prema različitim elementima hrane i kulinarskog doživljaja u BiH, izdvojena četiri elementa imidža kuhinje BiH, i to: autentičnost hrane i kulturna baština, cijena i kvalitet hrane, nutritivne koristi hrane i emocionalni doživljaj kulinarskog doživljaja.

"Također, analiza je pokazala da element "autentičnost hrane i kulturna baština" značajno doprinosi ukupnom zadovoljstvu stranih turista. Prema tome, kuhinju BiH ne bi trebalo smatrati beznačajnom niti je zanemarivati u kreiranju turističke ponude BiH. Upravo suprotno, bogata kulinarska tradicija može doprinijeti kvalitetnoj turističkoj ponudi, te hrana kao turistički proizvod i doživljaj može doprinijeti konkurentnosti BiH kao turističke destinacije. Pri tome, kreatori politike razvoja turizma u BiH, trebaju shvatiti da je za turiste hrana mnogo više od sredstva za preživljavanje tokom putovanja, hrana kao turistički proizvod sa sobom nosi cijelu priču o historiji, kulturi, tradiciji i specifičnim prehrambenim navikama jednog naroda", navode autori ovog istraživanja. 

Za razvoj turizma hrane neophodno je da BiH utvrdi koja su to jela autohtone kuhinje u našoj zemlji

Hrana je dio kulturne baštine u kojoj turisti mogu uživati na različitim lokacijama i u brojnim aktivnostima, kao što su festivali hrane, gastro ture ili škole kulinarstva. "I dok druge zemlje već desetljećima kulinarsku baštinu koriste kao element ukupnog turističkog proizvoda, te kao instrument (re) pozicioniranje imidža turističke destinacije, jela koja su svojstvena ili tipična zadomaću kuhinju samo su dekorativni element turističke ponude BiH koja nastoji zadovoljiti princip za svačiji ukus i džep. Ukoliko BiH želi iskoristiti svoj potencijal za razvoj turizma hrane neophodno je da utvrdi koja su to jela autohtone kuhinje BiH i poduzme mjere u cilju očuvanja i razvoja kulinarske baštine BiH", smatraju autori ovog istraživanja. 

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti