Da li nas očekuju dodatni troškovi na logističkom horizontu?

Prilike na tržištu nakon post-pandemijske krize i dalje donose velike izazove za industriju pomorskog transporta, koja mora da se prilagodi značajnom padu potražnje. Kraj godine ipak daje određene pozitivne naznake, jer je usljed Kineske Nove godine i prazničnog perioda koji nas očekuje broj slobodnih mjesta na brodovima sve manji, zbog čega bi cijene pomorskog transporta mogle da porastu.

Bez obzira na ove pozitivne prognoze, ne treba zaboraviti da se pomorski transport u 2023. godini suočio sa nizom dešavanja i izazova, koji će i dalje oblikovati njegovu budućnost.

Značajno povećanje broja velikih kontejnerskih brodova u naredne dvije godine biće izazov sam po sebi. Allianz Global, u svom Godišnjem izvještaju o transportu i bezbjednosti, upozorava da će ovo povećanje kapaciteta verovatno rezultirati većim gubicima. Povećanje broja velikih brodova također bi moglo da doprinese razvoju problema poput blokada luka.

NIZ OPASNOSTI 

Iako je, statistički gledano, u 2022. godini zabilježen pad količine izgubljenog teretaza 36%, 2023. godina je donijela ponovna pogoršanja na tom planu. Allianz Global u izvještaju navodi se da su požari i eksplozije identifikovane kao glavni uzrok gubitaka na moru.

Pomorska industrija suočava se tokom posljednjih sedmica i sa nizom konkretnih opasnosti. Kvar sistema upravljanja na brodu ONE Orpheus koji je doveo do sudara sa plutajućim mostom El-Mansi u Sueckom kanalu, jedna je od njih.

Nadalje, geopolitičke tenzije i napadi u Crvenom moru porasli su od početka sukoba Izrael-Hamas, posebno za trgovačko brodarstvo za koje se vjeruje da je povezano sa Izraelom. Nedavni incidenti kao što je napad dronom na kontejnerski brod broj 9 zakupljen od strane OOCL-a, a koji nije imao povezanost sa Izraelom, ukazuju da su potencijalno ugroženi i drugi brodovi.

Ovakvi incidenti utiču na tržište i navigaciju brodova, kao i na strategije kompanija poput Maerska i MSC-a da obilaze Afriku izbjegavajući Suez. Alphaliner je u svom nedjeljnom izvještaju naveo da je do 4. decembra još 12 kontejnerskih brodova skrenulo sa rute kroz Sueski kanal na mnogo duži put preko Rta dobre nade. Očekuje se da će još brodova pratiti njihov primjer.

Crveno more je super-autoput do Sueskog kanala, jer 50-60 brodova prolazi kroz kanal svakog dana (to je 19.000 brodova godišnje), uključujući oko 30% svjetskog kontejnerskog transporta. Ukoliko kompanije dugoročno promijene rute, izbjegavajući Sueski kanal, to će produžiti tranzitno vrijeme i do 20 dana što  uspostavlja potpuno nova „pravila“ i podiže troškove transporta, a time i ukupnog poslovanja, za sve one koji imaju potrebu za pomorskim transportom sa Dalekog Istoka.

KORACI PREDOSTROŽNOSTI

Šta mogu biti koraci predostrožnosti u ovakvim situacijama, sa nama dijele iz kompanije cargo-partner. Direktor kompanije u Bosni i Hercegovini Sanjin Hamidović podsjeća da, prije svega, svaka kompanija treba da izabere pouzdanog partnera kome će povjeriti svoj transport.

"To nije važno samo za korisnike, već i za nas iz domena logistike. Iako posjedujemo veoma snažnu sopstvenu globalnu mrežu, poslovanje podrazumijeva saradnju i sa drugim učesnicima u lancu snabdijevanja, stoga u našoj kompaniji stavljamo poseban akcenat na odabir saradnika i pouzdanost njihovog rada", naglašava Hamidović, dodajući da cargo-partner prati potrebe svojih klijenata i razvija nove servisa kad god je to moguće.

"Sa druge strane, eksterni faktori poput geopolitičkih dešavanja i prirodnih nepogoda izvan su naše moći, zbog čega našim klijentima posebno savjetujemo uslugu osiguranja tereta u slučaju rizika", pojašnjava Hamidović.

Ovo osiguranje ne pokriva samo štetu/gubitak u vezi sa robom, već je takođe primjenjivo u slučajevima generalne havarije („Havarie Grosse“ – ako je brod sa svojim teretom u nevolji na moru ili je ugrožen požarom ili udarom groma i spašen je zajedno sa svojim teretom, onda se trošak navedenog spašavanja broda i tereta proporcionalno dijeli između vlasnika robe i vlasnika broda, čak i ako roba stigne neoštećena).

Pored svega pomenutog, potreba za dekarbonizacijom sektora pomorskog transporta postaje sve urgentnija s obzirom na rast emisija gasova staklene bašte u toj industriji tokom posljednje decenije. Dodatno, zastarjela svjetska flota pridodaje kompleksnost ovom izazovu, sa značajnim brojem brodova starijih od 15 godina koji zahtjevaju prevelike investicije za modernizaciju, a još uvijek su isuviše  mladog godišta proizvodnje da bi se jednostavno stavili van upotrebe.

Činjenica je da je pomorski sektor pod velikim pritiskom, budući da istovremeno mora da brine o dekarbonizaciji, potrebom za modernizacijom flote, sigurnosnim pitanjima i prekomorskim rutama koje se redefinišu kako bi se izbjegli rizici na putevima. Zbog toga su mu neophodne temeljne promjene i velike investicije, kako bi se prilagodio novim uslovima na tržištu.