Prof. Bajrić: "PIT Krajina 2018" okuplja najznačajnija regionalna imena

U najavi regionalne poslovno-stručne konferencije Proizvodnja-industrija-tehnologija 2018 (PIT Krajina 2018) koja će 25. oktobra u Bihaću okupiti najznačajnija regionalna imena industrijskog menadžmenta i predstavnike najznačajnijih proizvodnih firmi iz BiH i regije, donosimo intervju sa projekt menadžerom konferencije i saradnikom konsultantske kuće Targer Engineering & Consulting (E&C) prof. dr. Hadisom Bajrićem.

Prof. dr. Hadis Bajrić je vanredni profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, na katedri za industrijski inžinjering i menadžment, te konsultant iz oblasti upravljanja lancem snabdijevanja (supply chain management), industrijske logistike, leana i six sigme. U organizaciji konferencije PIT Krajina 2018 u Bihaću ima i ulogu domaćina, obzirom da je rođen i odrastao u Cazinu. 

Profesore Bajrić, prije svega, kakva su Vaša očekivanja od konferencije PIT 2018 u Bihaću, i zašto je izbor krajiška regija?

- Prema do sada potvrđenim imenima učesnika i prijavljenih kompanija, već je izvjesno da ćemo imati događaj koji će okupiti najznačajnija imena industrijskog menadžmenta iz regije (BiH, Hrvatska, Srbija),  te spektar tema koje će u budućnosti imati presudnu ulogu za budućnost proizvodnih kompanija u BiH, ali i u regiji. Prema sadržaju, temama, imenima izlagača, panelista, kompanija koje su se prijavile svoje učešće, imat ćemo događaj kojim bi se mogli pohvaliti i najznačajniji industrijski centri u Evropi. I konferencija u Tešnju i konferencija u Bihaću imaju za cilj kreiranje sistema za umrežavanje i osnaživanje proizvodnih firmi čiji je značaj u Bosni i Hercegovini ogroman, a koje ipak nisu u prvom planu. 

Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja, meni je zadovoljstvo da smo sa našim poslovnim partnerima, ali i lokalnim partnerima sa područja Unsko-sanskog kantona uspjeli dovesti PIT konferenciju u Krajinu, u Bihać, prvenstveno zbog lokal-patriotizma. Osim toga, Krajina ima svoje komparativne prednosti i krajnje vrijeme da ih mi Krajišnici prepoznamo i da ih počnemo koristiti na dobrobit svih. 

U kojoj mjeri su događaji poput ovog relevantni i značajni za domaće proizvodne firme, imajući u vidu svjetska kretanja u proizvodnji i industriji koja je ipak teško pratiti? 

- Postoje tri tipa kompanija, kompanije koje kreiraju promjene, kompanije koja se uspješno prilagođavaju i kompanije koje nestaju. Izbor je naš, mi smo tvorci svoje sudbine i uputstvo za upotrebu promjena je nedvosmisleno.

Kada biste od mene tražili da jednom riječju opišem PIT konferenciju onda bih izabrao riječ poput ušteda, racionalizacija, efikasnosti. I sve što smo u ovom trenutku mogli prepoznati kao potencijalno polje poboljšanja naših proizvodnih kompanija i sve što smo mogli uraditi po tim pitanjima mi dovodimo 25.oktobra u Bihać. U Bihaću ćemo govoriti o temama kao što je Industry 4.0, tema koja je izazov i za najrazvijenije njemačke kompanije, ali je to sasvim izvjesno budućnost čiji dio planiramo i želimo biti. Pričat ćemo o temama koje su preduslov za priču Industry 4.0, o lekcijama koje su prošle najznačajnije američke i evropske kompanije kada su se suočile sa izazovima globalne konkurencije. Na bh. kompanijama je dilema: da li podizati kvalitet naših procesa pa da budemo u poziciji da radimo profitabilnije poslove ili ćemo i dalje raditi poslove koje nisu nikom atraktivni osim zemljama trećeg svijeta.

Koji je karakter firmi koje učestvuju na ovakvim događajima u Bosni i Hercegovini, šta dobivaju od takvih događaja? 

- PIT konferencija je nastala iz potrebe da se napravi zborno mjesto za proizvodne kompanije. Iako je naš fokus proizvodnja, jer je to nešto što znamo i volimo raditi, teme koje će biti aktualizirane su teme iz kojih i uslužne organizacije, ali i javne ustanove mogu izvući značajne benefite. U suštini, karakter organizacija koje se interesuju za vanjsku pomoć, za ideje, za događaje koji donose networking i olakšanja u svakodnevnom funkcionisanju su bolji i agilniji dio bh. privrede. U pitanju su vlasnici, generalni direktori,  menadžmenti čiji su sistemi već značajno profesionalizovaniji i koje su „odbolovale dječije bolesti“. Teško je u javnost i iznijeti dojam o tome kakve sjajne proizvodne priče, kakve stručne menadžmente i kakve sisteme možete sresti u Bosni i Hercegovini. Percepcija je da su u pitanju male i jednostavne fabrike, ali to već odavno nije tačno. Malo je prostora za promociju takvih priča, i uostalom, i to je jedan od motiva za organizaciju ove konferencije. 

Ko su učesnici i gosti konferencije, kažite nam nešto više o temama? 

- Već sam spomenuo temu Industry 4.0 i to želimo osvijetliti kao viziju kojoj treba težiti, mogli bi reći da je to futur drugi. Ali ono što je u ovom trenutno puno značajnije za naše kompanije su teme koje omogućavaju da podignemo kvalitet i sposobnost naših procesa na viši nivo. Kroz svoj naučni i konsultantski rad imam dobar uvid u stanje i kvalitet poslovnih procesa naših kompanija. Naše kompanije često mogu biti mnogo profitabilnije (neke, odgovorno tvrdim, i duplo profitabilnije!) i taj prostor želimo da osvijetlimo kroz konferencijski sadržaj kroz teme kao što su Lean i Six Sigma. Također, ogroman prostor postoji u saradnji i sinhronizaciji aktivnosti između različitih učesnika u lancu stvaranja vrijednosti, moramo naučiti da planiramo, da dijelimo planove, da pretvaramo zalihe i dodatne kapacitete u informacije, da zajednički nastupamo i djelujemo, da pravimo kompatibilne biznise za razliku od konkurentskih. Neke od domaćih firmi su već napravile značajne intervencije u tom pravcu, ali mnogo je i potpuno neiskorištenog prostora za takav rad.    

Koliko su studenti u toku sa novim svjetskim trendovima, koliko univerziteti u praksi sarađuju sa privredom? 

- Nažalost na obrazovanje u BiH se još uvijek gleda i uglavnom spominje u kontekstu problema, a rijetko gdje da se spomene kao dio rješenja. I dok ne promijenimo ovaj ugao posmatranja teško će stvari ići naprijed. 

Saradnja univerziteta i privrede je pitanje gdje postoji ogroman prostora za unaprjeđenje i to na zadovoljstvo svih zainteresiranih strana. Da bi se to promijenilo sve strane moraju uraditi svoju domaću zadaću.